Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pilot projekt
  • 13.11.2021. 07:30

"Energetske" vrbe najavljuju zeleniju budućnost balkanskih zemalja?

Riječ je o biljkama koje mogu narasti do dva centimetra dnevno, a brzo dosegnu visinu na kojoj se mogu rezati i u termoelektranama spaljivati zajedno s ugljenom.

Foto: Depositphotos/fotokate
  • 784
  • 118
  • 0

Brzorastuće vrbe uskoro bi mogle, čini se, postati uobičajene za balkanski krajolik, a nakon što je pokrenut pilot projekt u rudnicima susjednih Bosne i Hercegovine te Srbije čiji je cilj pomoći u prelasku na čistiju energiju, piše reuters.

Riječ je o biljkama koje mogu narasti do dva centimetra dnevno, a brzo dosegnu visinu na kojoj se mogu rezati i u termoelektranama spaljivati zajedno s ugljenom. Najveća prednost biomase leži u činjenici da je ona nepresušan izvor energije koja nema negativnog utjecaja na okoliš. Dapače, dodatna prednost je što apsorbira CO2 iz okoliša.

"Posadili smo 14.000 vrba na jednom hektaru zemlje", rekao je Izet Čičkušić, član tima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) koji radi u rudniku Kreka u Tuzli. Dodao je da su osigurali 450 hektara koji se mogu koristiti u tu svrhu.

Vrbe posađene u općini Breza (Foto: Facebook/Općina Breza)

Kreka, gdje su prve vrbe posađene u svibnju, ali su u zaostatku zbog ljetne suše, najveći je rudnik ugljena koji pripada EPBiH-u. Stabla je zasadilo 50-ak rudara koji bi inače ostali bez posla. Prva sječa se očekuje za tri godine, a zatim svake druge tijekom idućih 25 godina.

Isti projekt započeo i u Srbiji

Bonnie Norman, predsjednica američkog partnera u projektu E3 International, rekla je da su stabla poznata kao energetske vrbe (engl. energy of willow, op.a.) jer je njihova toplinska vrijednost veća od smeđeg ugljena ili lignita koji se obično iskopavaju u BiH i Srbiji.

U toj su zemlji vrbe zasađene na četiri mjesta, uključujući odlagalište otpada i rudnik ugljena. Ondje se čak dvije trećine električne energije proizvodi u zastarjelim termoelektranama na ugljen.

Košaračka vrba može se koristiti kao stelja, biogorivo, ogrjev, malč

Studija Programa Ujedinjenih naroda za razvoj nasada identificirala je 1,6 milijuna hektara degradiranog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta, u što spadaju rudnici i odlagališta. Stoga ovaj projekt osigurava rekultivaciju tog zemljišta i proizvodnju energije iz biomase, a može otvoriti i nova radna mjesta uz lakšu energetsku tranziciju.

"Korištenje 75.000 hektara nasada vrbe može osigurati 10 posto energije koja se u Srbiji trenutno dobiva od ugljena", zaključila je Norman.


Tagovi

Energetska vrba Rudnici Srbija Bosna i Hercegovina Pilot projekt EPBiH E3 International Ugljen


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]