• ZPP
  • 27.03.2021. 15:00

Devet ciljeva ZPP-a: Od održivog dohotka do zaštite zdravlja

Devet specifičnih ciljeva moglo bi se rasporediti u tri kategorije - gospodarski, okolišno-klimatski te društveno-gospodarski.

Foto: Depositphotos/ggkuna
  • 119
  • 13
  • 0

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) dosad je doživjela pet velikih reformi, a posljednja je bila 2013. Prve rasprave o idućoj koja je trebala uslijediti nakon 2020. godine, počele su 2016., a odgovarajući zakonodavni prijedlozi predstavljeni su u lipnju 2018. 

Budući da su pregovori između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a još u tijeku, privremeni datum početka predložene reforme ZPP-a pomaknut je na 1. siječnja 2023.

Ova se politika treba graditi na devet ključnih ciljeva: 

  • Osigurati održiv dohodak poljoprivrednicima;
  • Povećanje konkurentnosti;
  • Uravnotežiti poziciju poljoprivrednika u lancima vrijednosti;
  • Ublažiti klimatske promjene;
  • Učinkovito upravljanje tlom;
  • Očuvanje biološke raznolikosti i krajolika;
  • Strukturna promjena i generacijska obnova; 
  • Razvijanje ruralnih područja;
  • Zaštita zdravlja i kvalitete hrane. 

Ovi bi se specifični ciljevi mogli rasporediti u tri kategorije - gospodarski, okolišno-klimatski te društveno-gospodarski.

9 ciljeva ZPP-a

Istovremeno, tu su i oni zajednički, horizontalni kao što je jačanje znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima. 

Gospodarski ciljevi 

Reformom se želi promijeniti činjenica da su 2017. godine poljoprivrednici u prosjeku zaradili nešto manje od polovice nego da su radili na nekim drugim poslovima, a prije desetak godina tek trećinu takve zarade. ZPP-om se želi osigurati održivi dohodak kako bi se povećala i sigurnost hrane. Naravno, razlike trenutno postoje i među državama članicama, ali i među gospodarskim sektorima. 

EK o Hrvatskoj: 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja

Povećanje konkurentnosti proizlazi iz rastuće potražnje za hranom, industrije, povećanjem broja stanovništva u svijetu s ograničenim resursima i sve promjenjivijom klimom. Ovdje je naglasak stavljen na istraživanja, inovacije, nove tehnologije, ruralni razvoj, jačanje infrastrukture, edukacije za voditelje farmi i učinkovite savjetodavne sustave koji bi u tome trebali pomoći.

Trećim ciljem u ovoj kategoriji želi se osnažiti pozicija poljoprivrednika u lancima vrijednosti, odnosno poboljšati njihov položaj pomoću mjera kao što je jačanje međusobne suradnje, povećanje transparentnosti tržišta te osiguravanje učinkovitih mehanizama protiv nepoštenih trgovačkih praksi. 

Okolišno-klimatski ciljevi

Ovu će reformu ZPP-a zasigurno obilježiti i donošenje europskog Zelenog plana, odnosno njegove strategije o bioraznolikosti te "Od farme do vilice". Kako pojašnjavaju u Komisiji, EU poljoprivreda treba igrati ključnu ulogu u postizanja obveza iz Pariškog sporazuma i EU strategija o održivosti i bioekonomiji pojačavanjem ambicija u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ključ je u novim tehnikama gospodarenja farmama i tlom. Uz to, istražuje se i rizik kojega klimatske promjene predstavljaju za poljoprivredu.

Kada je riječ o tlu, ističe se kako poljoprivredna zemljišta EU sadrže 51 milijardu tona CO2 što je znatno više od stakleničkih plinova koje emitiraju države članice. Tlo se smatra jednim od najvažnijih prirodnih resursa koji biljke (a time i životinje i ljude) opskrbljuje esencijalnim hranjivim sastojcima, vodom i kisikom. 

Kao što agrarna djelatnost uvelike ovisi o biološkoj raznolikosti, istovremeno igra važnu ulogu u očuvanju staništa i vrsta koje ovise o poljoprivrednom zemljištu. Stoga je potrebno uvesti određene promjene i alate kako bi se doprinjelo zaštiti biodiverziteta, poboljšale usluge ekosustava i tako očuvalo staništa i krajolike. 

Društveno-gospodarski ciljevi

"Živom poljoprivrednom sektoru potrebni su kvalificirani i inovativni mladi farmeri kako bi odgovorili zahtjevima društva, od kvalitetne hrane do javnih dobara u zaštiti okoliša", pojašnjavaju u EK govoreći o strukturnim promjenama i generacijskoj obnovi čime žele modernizirati agrarni sektor. Cilj je usmjeriti sustav potpore zasnovan na procjeni potreba i naravno, mjerljivijim očekivanim rezultatima.

Pandemija Covid-19 posebno je pokazala koliko je ranjiv ugostiteljski sektor, a istraživanja su pokazala da u (post)pandemijskom dobu optimistične perspektive imaju ruralni i vinski turizam. ZPP-om se, bez obzira na trenutna zbivanja želi promicati zapošljavanje, rast, socijalna uključenost i lokalni razvoj u ruralnim područjima, uključujući bioekonomiju i održivo šumarstvo.

Također, sve se više govori i o otpornosti na antimikrobna sredstva koja se koriste u liječenju životinja. Prema EK, njihova se ukupna prodaja u 25 EU zemalja smanjila za više od 20 posto između 2011. i 2016. godine. ZPP-om se želi poboljšati odgovor EU poljoprivrede na društvene zahtjeve prema hrani i zdravlju, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu, smanjenje njezina rasipanja, ali i dobrobit životinja o čemu sve češće slušamo. 

Vijećem EU trenutno predsjedava Portugal, a reforma ZPP-a prioritet je agrarne politike ove zemlje. Do kraja ožujka se očekuje trijalog između portugalskog predsjedništva, ministara poljoprivrede država članica EU te članova Europskog parlamenta. 


Tagovi

Zajednička poljoprivredna politika ZPP Devet Ciljevi Dohodak


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Jedan dio posijan