• ZPP
  • 15.02.2021. 14:00

EK o Hrvatskoj: 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja

Pročešljali smo preporuke za strateški plan Hrvatske u okviru ZPP-a. Kako nas vidi Europska komisija?

Foto: Renata Prusina
  • 2.889
  • 254
  • 0

Strukture poljoprivrednih gospodarstava izrazito su polarizirane, odnosno "nedostaje sredina”. Prosječna veličina iznosi 10 hektara, ali gotovo je 70 posto njih manje od pet hektara, dok se jedan posto gospodarstava prostire na 100 ili više hektara. Proizvodnja je usmjerena na uzgoj usjeva (približno dvije trećine poljoprivredne proizvodnje), uglavnom niske vrijednosti (kukuruz, žitarice). Sektor stočarstva čini trećinu poljoprivredne proizvodnje. 

Stoji navedeno u ocjeni Europske komisije, ali i preporukama Hrvatskoj u vezi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom. U podužem dokumentu (svaka država članica dobila je svoju, op.a.), navode i da nam je produktivnost niža od prosjeka EU-a. Kod rada iznosi samo 29 posto prosječne produktivnosti EU, a prosječna tehnička učinkovitost hrvatskih poljoprivrednika iznosi 0,3.

Dohodak od poljoprivrede znatno ispod prosječne plaće

Analiza prihoda pokazuje da je unatoč pozitivnim kretanjima od 2015. dohodak od poljoprivrede i dalje znatno ispod prosječne plaće na nacionalnoj razini. U razdoblju od 2005. do 2019. dohodak od poljoprivrede po radniku u Hrvatskoj u prosjeku je iznosio približno 37 posto prosječne plaće u cijelom gospodarstvu. Poboljšao se od provedbe postojećeg ZPP-a 2015. te je 2019. dosegnuo 45 posto, ali je i dalje nešto niži od prosjeka EU-a (47%).

Od 2005. do 2018. prosječni poljoprivredni faktorski dohodak po radniku varirao je oko iznosa od 5.000 eura, uz pozitivan trend. Izravna plaćanja činila su približno 24 posto poljoprivrednog faktorskog dohotka u Hrvatskoj 2018., dok plaćanja u okviru ruralnog razvoja (osim subvencija za ulaganja) čine gotovo 10 posto faktorskog dohotka. 

Iznos izravnih plaćanja po hektaru prilično je homogen u različitim sektorima, iako 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja, ali je obično veći za sektor mlijeka (518 EUR po hektaru, tj. 50 posto dohotka) i sektor maslinova ulja (475 EUR po hektaru, tj. 61 posto dohotka), koje se uvelike podupire u okviru ruralnog razvoja. Udio izravnih plaćanja u dohotku kreće se od 23 posto za voćnjake do 61 posto za maslinovo ulje, uz niske postotke za vino i hortikulturu (5%) i trajne nasade (11%) .

U 2017., podctavaju navedeno, 20 posto korisnika posjedovalo je 75 posto zemljišta i primilo 77 posto izravnih plaćanja

"Čini se da na položaj poljoprivrednika u vrijednosnom lancu utječe vrlo niska razina njihove suradnje i povezanosti: samo je 17 priznatih organizacija proizvođača, koje imaju samo 700 članova i stavljaju na tržište proizvode u vrijednosti od približno 300.000 eura", mišljenje je EK. 

Zabrinjavajuća plodnost i zdravlje tla 

U ovom sektoru uvelike nedostaje ulaganja. Kad je riječ o trgovini, Hrvatska je konkurentna uglavnom u području primarnih poljoprivrednih proizvoda niske vrijednosti. Trgovinske neravnoteže u poljoprivredno-prehrambenom sektoru rastu. Sustavi kvalitete EU-a privlačni su nam, a povećava se i broj proizvoda sa ZOI-jem/ZOZP-om. 

Za hrvatsku poljoprivredu, ističu, posebno su važni ciljevi u području okoliša. Iako su opće stanje i zaštita prirodnih resursa dobri, klimatske promjene velika su prijetnja poljoprivrednim površinama i šumama. Ti će se rizici vjerojatno dodatno povećati nastavi li se trend intenziviranja poljoprivredne proizvodnje te zbog niske razine konzervacijske/nulte obrade tla i velikog udjela poljoprivrednih površina bez zimskog pokrova.

"Posebno zabrinjavaju plodnost i zdravlje tla: opasnost od erozije vodom i vjetrom već je velika (i povećat će se zbog klimatskih promjena), dok je u najproduktivnijim područjima zemlje (istočna Hrvatska) količina organskih tvari u tlu niska", navodi se dalje i dodaje da je ukupno 33 posto poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, a postupak davanja na raspolaganje i dalje je spor.

Dodatni je problem upotreba konvencionalnih gnojiva: emisije povezane s upravljanjem tlom glavni su izvor emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi. Usto, raspršeno onečišćenje uzrokovano poljoprivredom stvara najveći pritisak na vodna tijela, posebno u kontinentalnom dijelu zemlje koji leži u dunavskom slivu. 

Iako nas se svrstava među zemlje s najbogatijom bioraznolikošću u Europi, poljoprivredni ekosustavi koji su ključni za bioraznolikost, kao što su ekstenzivna zemljišta pod usjevima i poljoprivredni mozaici, ugroženi su postupcima okrupnjavanja zemljišta i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. 

Ruralna područja su nam znatna i po površini i po broju stanovnika (gotovo dvije trećine državnog područja i više od 40 posto stanovništva). Demografski trendovi u zemlji nisu povoljni: broj se stanovnika smanjuje i oni su sve stariji. Iseljavanje i nezaposlenost i dalje su problem. Jaz između urbanih i ruralnih područja prilično je izražen u mnogim aspektima: bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku znatno je niži od ukupnog BDP-a po stanovniku. Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima, među najnižima u EU-u, niža je od ukupne stope zaposlenosti. Nezaposlenost mladih veća je od nacionalnog prosjeka, a stopa siromaštva veća je od ukupne stope siromaštva. 

Tek 5,1 posto mladih poljoprivrednika 

I dalje, preporučuju, treba poticati generacijsku obnovu jer samo 5,1 posto svih poljoprivrednika su mladi. To pitanje ima i bitnu rodnu dimenziju jer je udio mladih poljoprivrednica posebno nizak. Uklanjanje rodnih razlika u zapošljavanju, plaćama, mirovinama, skrbi i odlučivanju bit će ključan element pravednog, snažnog i održivog prehrambenog sustava predviđenog strategijom "od polja do stola", u kombinaciji s odgovarajućom zaštitom radnika u poljoprivredi, posebno sezonskih i neprijavljenih radnika.

Kad je riječ o doprinosu održivom prehrambenom sustavu, čini im se da poljoprivredni sektor razmjerno dobro ispunjava društvena očekivanja u pogledu hrane i zdravlja: trend smanjenja rizika povezanog s upotrebom pesticida izrazitiji je nego na razini EU-a, što vrijedi i za trend prodaje antimikrobnih sredstava. U porastu su i ekološki proizvodi. Međutim, ima prostora za poboljšanje kad je riječ o održivoj upotrebi pesticida, dobrobiti životinja i biološkoj zaštiti.

Što još pišu o nama te koje su nam preporuke izdali, donosimo sljedećih dana. 


Tagovi

EK ZPP Preporuke Hrvatska Stanje poljoprivrede


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB