Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Forum o tlu
  • 11.11.2020. 13:30

Soil4Life: Tlo je degradirano i treba nam obvezujuća europska direktiva o njegovoj zaštiti

Ni u jednom drugom, kao u području zaštite tla, nema tako bogatog okvira europskih politika bez obavezujućih i učinkovitih normi. Često su paneuropske povelje mrtvo slovo na papiru i to se mora mijenjati, poručili su organizatori foruma u okviru projekta SOIL4LIFE.

Foto: Renata Prusina
  • 392
  • 495
  • 0

Ljudi znaju malo o tlu pod svojim nogama, osvješćivanje o njegovu stanju je ključno - poruka je jučer održanog nacionalnog foruma o tlu na kojem je on-line sudjelovalo 70-ak znanstvenika i stručnjaka te predstavnika poljoprivrednih proizvođača i građanskih inicijativa. Hrvatska je tako 'probila led' organiziranjem prvog u nizu ovakvih foruma u okviru projekta SOIL4LIFE, a koji će se, kažu organizatori, održati na još pet europskih lokacija.  

"Cilj je pokrenuti inicijativu i okupiti nacionalne aktere, obrazovne i druge institucije koje se bave tlom, tijela uprave nadležna za kreiranje politika njegove zaštite, organizacije civilnog društva, poljoprivrednika, predstavnike OPG-a i privatnog sektora i dr. radi osvješćivanja javnosti o problemu degradacije i stimulirati donositelje odluka za aktivnosti zaštite“ istaknuli su organizatori -Zelena Istra i Održivi razvoj zajednice (ODRAZ) koji su forum organizirali u suradnji s talijanskim partnerima na projektu SOIL4LIFE.

Ključna uloga tla u borbi s klimatskim promjenama

"Naši su talijanski kolege, koji su pokrenuli projekt, shvatili važnost suradnje znanosti, prakse i institucija, pa su u okviru projekta objedinjeni istraživački projekti za grad Rim i regiju Lombardija, koji će potaknuti promjene na lokalnoj razini, a to je upravo put kojim bi i mi trebali krenuti“, rekla je Dušica Radojčić iz Zelene Istre ističući kako donositelji odluka na svim razinama nisu upoznati s uzrocima kao ni s posljedicama degradacije niti o mogućnostima zaštite.

Smanjenje sadržaja ugljika u tlu uzrokovano je brojnim faktorima (Foto: Printscreen s prezentacije SOIL4LIFE)

Podsjetila je kako zalihe organskog ugljika u tlu imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Naime, kapacitet skladištenja ugljika u njemu je tri puta veći od količine koja se nalazi u atmosferi i pet puta veći od količina u sveukupnoj vegetaciji što ga, nakon oceana, čini najvećim rezervoarom tog elementa, stoga je potrebno ne samo zadržati već i povećati njegov kapacitet skladištenja kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i usporile klimatske promjene. Za to je potrebno održivo gospodarenje, čije će smjernice izraditi upravo projekt SOIL4LIFE, koji je ovom prigodom predstavio Marzio Marzorati iz udruge Legambiente. 

Među najvažnijim uzrocima degradacije istaknuo je eroziju tla, manjak humusa odnosno osiromašenje organskom tvari do praga dezertifikacije, salinizaciju, kompaktizaciju, ali i divlju gradnju odnosno konverziju milijuna hektara poljoprivrednog tla u druge namjene, uglavnom urbanizacije. Upravo je zaustavljanje 'brtvljenja' odnosno prekrivanja nepropusnim materijalima i sprječavanje daljnjeg gubitka organske tvari iz poljoprivrednog tla u fokusu ovog projekta. 

"Ciljanim stručnim analizama i studijama talijanski su kolege utvrdili oblike i stupnje ranjivosti tla i posljedice koje nose, te mjere za rješavanje tog problema. Tako je primjerice izrađena karta brtvljenja u Rimu kako bi se na temelju stvarnih podataka istraživanja mijenjali gradski građevinski propisi. To bismo voljeli vidjeti i u Hrvatskoj“, rekla je Radojčić ističući potrebu kontinuiranog informiranja javnosti o svim problemima i opasnostima vezanim za  degradaciju te načinima na koje bi se ovaj trend mogao zaustaviti.

Zauzimanje tla i gubitak organske tvari

Svake se godine gubi dio poljoprivrednog tla na uštrb razvoja infrastrukture, što je najvidljivije izgradnjom velikih trgovačkih centara, ogromnih hangara i manipulativnih prostora logističkih tvrtki te velikih parkirališta, istaknuo je Marco D'Antona, s Instituta za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA - Istituto Superiore per la Protezione e la Ricerca Ambientale, Italija), jedan od autora pilot studija za područje Grada Rima, koja je pokazala da je ondje samo lani 'oteto' 108 hektara.

Nacionalni forum je pratilo 70-ak sudionika (Foto: R. Prusina)

Zanimljivo je da su analize pokazale da gradovi s najvećim porastom stanovništva nemaju i najveće zauzimanje površina. Europski prosjek brtvljenja je 5 posto, a RH je ispod prosjeka. Kroz projekt su dani i prijedlozi za "otkrivanje" površina kako bi se na što većem prostoru tlu omogućilo "disanje", tj. povratak njegovih funkcija.

Drugom je talijanskom studijom obuhvaćen njegov gubitak organske tvari uzrokovan, između ostalog, velikim transformacijama u načinu korištenja, poput masovnih krčenja šuma, pretvaranja šuma ili trajnih pašnjaka u obradivo zemljište, snažnim razvojem intenzivne poljoprivredne, njegovim 'brtvljenjem' i širenjem infrastrukture i građevina.

Studija o gubitku organskog ugljika u regiji Lombardiji, čije je rezultate predstavio Pietro Lavazzo iz Regionalne ustanove za poljoprivredu i šumarstvo (ERSAF Ente regionale per i servizi all'agricoltura e alle foreste), analizirala je i primjenu različitih tehnologija obrade kao potencijalno rješenje ovog problema. Lavazzo je naveo pozitivne efekte konzervacijske obrade kojom se smanjuje uporaba mehanizacije, čime se posljedično smanjuje i potrošnja goriva (za 50 %), uporaba gnojiva i pesticida, a istodobno povećava flora i fauna tla. Zagovara posebne subvencije po hektaru u sustavu konzervacijske poljoprivrede koja, dokazano je, povećava zalihe ugljika u ovom resursu.

Stanje tla u Hrvatskoj

"Podatke o stanju tla u Hrvatskoj bilo je teško prikupiti", rekao je dr.sc. Darko Znaor, neovisni agrookolišni konzultant, dodajući kako se možemo podičiti izuzetnim pedološkim bogatstvom, jer imamo 65 pedosistematskih jedinica i 54 posto je tla pogodno za obradu, ali su nam ona kisela i 'žedna'.

"U posljednjih nekoliko godina je došlo do znatnog poboljšanja u smislu obuhvata, ali i kvalitete podataka, no još su uvijek dosta razbacani po različitim dokumentima i fragmentirani i selektivno prikazani, te i dalje ne postoji interpretatcija podataka, njihova analitika i kritički osvrt“, istaknuo je dr. sc. Znaor izuzimajući iz ove kritike Osječko-baranjsku županiju u kojoj se posljednjih 15-ak godina proširio sustavni monitoring plodnosti poljoprivrednog tla.

Upozorava da se malo govori o njegovu stanju koje je po njemu alarmantno, jer je prema podacima od prije 10-ak godina, od oko 4.000 analiziranih uzoraka, čak 89 posto uzoraka slabo humozno. Četiri najistočnije županije su na začelju sa svega 3 posto analiziranih uzoraka koja imaju više od 3,4 posto humusa u oraničnom sloju, navodi. 

Po njemu, tri su glavne prijetnje plodnosti tla: uzak plodored u kojemu dominiraju kukuruz i pšenica, a tek s 4,5 posto uključuje lucernu i djetelinsko-travne smjese koje ga mogu obogatiti dušikom; alarmantno opadanje stočarske proizvodnje odnosno značajno smanjenje uporabe stajskog gnoja i posljedično gubitak plodnosti; te zamah hidroponskog uzgoja koji posve negira važnost plodnosti, što će, mišljenja je, doprinijeti zanemarivanju brige o tlu.

Stanje je alarmantno, smatra dr.sc. Znaor (Foto iz prezentacije)

U raspravu se uključila i prof. dr. sc. Mirjana Brmež s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku ističući kako prate biološku raznolikost tla posljednjih 20-ak godina koristeći nematode (višestanične obliće) kao najbolje bioindikatore za njegovu kvalitetu, jer su primarni, sekundarni i tercijarni razgrađivači. Tijekom 90-tih u 100 grama tla je bilo oko 3.000 nematoda, već 1998. između 1.000 i 2.000, a uzorcima 2004/05. godine su brojali oko 500 nematoda.

"Zadnjih 5-6 godina nismo primijetili više od 200 nematoda u 100 grama. Kad količina padne ispod 35 sve prestaje rasti!“, upozorava prof. dr. sc. Brmež.

Nadnacionalni problem

Dvije milijarde hektara odnosno samo 13 posto tla na planeti je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju. U Europskoj uniji se obrađuje više od 170 milijuna hektara koja prehranjuje više od 450 milijuna stanovnika. Šume pokrivaju dodatnih 150 milijuna hektara i o njima ovisi veliki dio usluga ekosustava, od opskrbe sirovinama, ciklusa vode, ugljika i hranjivih tvari. Imajući u vidu da je tlo prirodni strateški resurs i to ograničen, nezamjenjiv i neobnovljiv, alarmantan je podatak da je ukupno četvrtina europskih tala izložena riziku snažne degradacije. Riječ je o alarmu koji šalju agencije za zaštitu okoliša i koji je do sada bio podcijenjen, istaknuto je na forumu.  

"Ni u jednom drugom, kao u području zaštite tla, nema tako bogatog okvira europskih politika bez obavezujućih i učinkovitih normi. Često su paneuropske povelje mrtvo slovo na papiru jer se ne vrše kampanje osvješćivanja. Ovaj se problem ne može svesti na nacionalno. To je nadnacionalni problem i mora se riješiti na nivou cijele Europe i zapravo bez jake direktive EU o korištenju tla stavlja sve nas u nepovoljan položaj“, rekao je Damiano Di Simine (Legambiente) predstavljajući zajednički prijedlog civilnog društva i znanstvene zajednice "Za europsku direktivu o zaštiti tla" koji poziva EU na djelovanje donošenjem obvezujuće direktive.

Peticija nije prikupila potreban broj potpisa (Foto: People for soil prezentacija/Damiano Di Simine)

Velik dio proračuna i resursa kojim raspolaže EU povezani su s programima koji ovise o tlu: Zajednička poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy- CAP), Europski zeleni plan (Green Deal), europske strategije za biološku raznolikost i za izgradnju održivog prehrambenog sustava. Upravljanje i planiranje korištenja podliježu nacionalnim zakonodavstvima svake države članice, ali usluge ekosustava i klimatske funkcije, koji ovise o stanju zdravlja, predstavljaju podijeljenu odgovornost koja prelazi državne granice, mišljenja su pokretači inicijative koji nadalje upozoravaju da procesi degradacije dovode u pitanje uspjeh međunarodnih obaveza koje je preuzela EU.

Politike su dobre, ali bez konkretnih zakonskih obveza teško će se implementirati

Od borbe protiv klimatskih promjena i ciljeva dogovorenih potpisivanjem konvencije o suzbijanju dezertifikacije, do postizanja cilja neutralnosti degradacije tla iz Agende 2030. Ujedinjenih naroda.

"Europska građanska inicijativa PEOPLE4SOIL nažalost nije uspjela prikupiti potreban broj glasova od milijun ljudi iz sedam zemalja, no pravo je vrijeme da krenemo na to“, komentirala je moderatorica Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ), dodajući kako su politike dobre, ali bez konkretnih zakonskih obveza teško da će se implementirati.

Europska unija mora razviti, u sklopu Okvirne direktive o zaštiti tla, niz zajedničkih pravila i obavezujućih ciljeva koji su u stanju uvjetovati nacionalne politike, kao i ponašanje građana i tvrtki, kako bi na učinkovit i vjerodostojan način mogla provoditi vlastite strategije za zaštitu okoliša, bioraznolikosti, sigurnosti hrane i zdravlje stanovništva, zaključak je ovog on-line foruma s kojeg organizatori pozivaju sve zainteresirane građane da se uključe u raspravu o novoj strategiji o tlu koju mogu komentirati do 12. prosinca ove godine. 


Tagovi

Zaštita tla SOIL4LIFE Konzervirajuća obrada tla Analiza uzoraka tla Sadržaj organske tvari Klimatske promjene Bioindikatori EU direktive Forum


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)