Iako priznaju ekološke koristi poput smanjenja erozije, autori studije drže da su ekonomske koristi regenerativne poljoprivrede često precijenjene.
Regenerativna poljoprivreda često se promovira kao način smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja profitabilnosti, no nova studija nevladine organizacije agri benchmark, postavlja pitanja o njezinoj učinkovitosti.
Nazvana "Regenerativna poljoprivreda i ublažavanje klimatskih promjena - velika očekivanja, mali uspjeh", objavljena je u časopisu EuroChoices te analizira praksu smanjenja obrade tla i međusadnje usjeva.
Njezini autori, dr. Yelto Zimmer, dr. Joachim Lammel, prof. Ludwig Theuvsen i Barry Ward, zaključuju da su ekonomske koristi regenerativne poljoprivrede često precijenjene jer ove prakse nisu uvijek izvedive na globalnoj razini i mogu smanjiti prinos.
Također, kažu da smanjeni prinosi mogu dovesti do promjena u korištenju zemljišta koje poništavaju učinke sekvestracije ugljika.
Iako priznaju ekološke koristi poput smanjenja erozije, autori tvrde da učinkovitost regenerativne poljoprivrede u smanjenju stakleničkih plinova nije dokazana. Osim toga, poljoprivrednici često trebaju stalnu financijsku pomoć za održavanje tih metoda.
Stoga predlažu učinkovitije korištenje dušika kao održiviji pristup smanjenju emisija. Drže da poboljšanjem učinkovitosti korištenja gnojiva poljoprivrednici mogu smanjiti emisije, troškove i povećati produktivnost, bez potrebe za prihvaćanjem gubitaka u prinosima.
Zdravo zemljište, kako si? O prednostima i izazovima regenerativne poljoprivrede
Autori pozivaju na kritički dijalog i smatraju da bi poljoprivrednici trebali usmjeriti pažnju na konkretne strategije za smanjenje stakleničkih plinova, poput spomenute veće učinkovitosti dušika.
Inače, regenerativna poljoprivreda je sustav metoda čijom se primjenom povećava bioraznolikost, plodnost tla, kruženje vode i pojačavaju usluge ekosustava.
Studiju možete pročitati u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Tagovi
Autor
Iskrčit će 420.000 stabala breskve jer se zatvara tvornica za konzerviranje voća i povrća
Dnevno iskopaju i do 30 krtičnjaka. Evo kako otjerati krtice
Kupio 90 traktora novcem banaka pa nestao: Šteta gotovo 4 milijuna eura
Cijene košnje trave u Hrvatskoj: Od 10 centi do eura po kvadratu, sve ovisi o terenu i visini trave
Vlajčić iz Bruxellesa: Moramo smanjiti ovisnost o mineralnim gnojivima i okrenuti se održivosti
Poljoprivreda pod pritiskom: Sjemenska industrija nudi odgovore
U središtu istrage o potporama i bivši zamjenik ravnatelja APPRRR-a
Žito grupa kupila Zvijezdu: Vrijednost transakcije viša od 115 milijuna eura
John Deere usporava proizvodnju traktora, rast pronalazi u drugom sektoru
Za više od 30 posto se smanjila brojnost ptica koje žive na poljoprivrednim područjima
Uvozimo 50% paprike, mrkve i salate, a proizvodnja piletine ide preko 300%
Dvodnevna radionica o zaštiti masline od bolesti i štetnika
Damir Senjan
prije 1 tjedan
U počecima kad se krenulo sa kamilicom, ovako kako je na slici nebi ništa koperat zaradio. Plačao se postotak glavice cvijeta, znači glavica sa Više [+]
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Vidjeli smo za vrijeme covida kako nas države uvjeravaju kako one najbolje znaju što je dobro za nas.Toliko o njihovom povjerenju i njihovim studijama.Problem je što zbog njihovih utjecaja ostali znanstvenici nemaju pristup javnom prostoru,ali i ucjenjeni su jer ukoliko ne govoriš ono što njima odgovara dolaziš na crnu listu i to je kraj karijere.Zagađivanje tla i otpad su problem koji se ne riješava ovim njihovim zelenim agendama.Što se tiče same klime,već sam pisao,pročitajte teoriju o Milankovićevim ciklusima koja je geološki dokazana.Odavno postoje dugoročne znanstvene projekcije o utjecaju klime na uvjete života i proizvodnje hrane,pa je zanimljivo usporediti geostrateške političke igre sa tim projekcijama.
Marta Radić
prije 1 godinu
Nije ovo prva studija takve naravi...pa velike multinacionalne kompanije plačaju studije , da i pesticidi ne utječu na okoliš kako se tvrdi , ovi pak tvrde da dušik ne utječe na okološ...i dr. Jedno je sigurno...klima se mjenja...pitanje što uzrokuje promjene...da li čovjek može utjecati na to , ako da kako i na koji način. Dosad su uvijek interesi kapitala prevladali , te u zadnjih 50 godina idemo u istom smjeru...zagađivanjem i uništavanjem tla , zraka i okoliša..to je mjerljivo i dokazano...e sad s čime smo to učinili..mislim da je i to mjerljivo.. S obzirom na predratno stanje u EU..nije bitna klima , već tko će u što kračem vremenu proizvesti vise naoružanja , bombi , topova , aviona i dr.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Da li ovi zaglupljeni u Briselu čitaju ovakve studije?