Iako priznaju ekološke koristi poput smanjenja erozije, autori studije drže da su ekonomske koristi regenerativne poljoprivrede često precijenjene.
Regenerativna poljoprivreda često se promovira kao način smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja profitabilnosti, no nova studija nevladine organizacije agri benchmark, postavlja pitanja o njezinoj učinkovitosti.
Nazvana "Regenerativna poljoprivreda i ublažavanje klimatskih promjena - velika očekivanja, mali uspjeh", objavljena je u časopisu EuroChoices te analizira praksu smanjenja obrade tla i međusadnje usjeva.
Njezini autori, dr. Yelto Zimmer, dr. Joachim Lammel, prof. Ludwig Theuvsen i Barry Ward, zaključuju da su ekonomske koristi regenerativne poljoprivrede često precijenjene jer ove prakse nisu uvijek izvedive na globalnoj razini i mogu smanjiti prinos.
Također, kažu da smanjeni prinosi mogu dovesti do promjena u korištenju zemljišta koje poništavaju učinke sekvestracije ugljika.
Iako priznaju ekološke koristi poput smanjenja erozije, autori tvrde da učinkovitost regenerativne poljoprivrede u smanjenju stakleničkih plinova nije dokazana. Osim toga, poljoprivrednici često trebaju stalnu financijsku pomoć za održavanje tih metoda.
Stoga predlažu učinkovitije korištenje dušika kao održiviji pristup smanjenju emisija. Drže da poboljšanjem učinkovitosti korištenja gnojiva poljoprivrednici mogu smanjiti emisije, troškove i povećati produktivnost, bez potrebe za prihvaćanjem gubitaka u prinosima.
Zdravo zemljište, kako si? O prednostima i izazovima regenerativne poljoprivrede
Autori pozivaju na kritički dijalog i smatraju da bi poljoprivrednici trebali usmjeriti pažnju na konkretne strategije za smanjenje stakleničkih plinova, poput spomenute veće učinkovitosti dušika.
Inače, regenerativna poljoprivreda je sustav metoda čijom se primjenom povećava bioraznolikost, plodnost tla, kruženje vode i pojačavaju usluge ekosustava.
Studiju možete pročitati u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Tagovi
Autor
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Mauthner u Gudovcu izložio tanjuraču koja obradi 12 hektara u sat vremena
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
Željko Vuđan: Traktori 'na meti' mladih zbog novog natječaja, hit Lamborghini
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Izmjene Strateškog plana ZPP: Samo 2,7% gospodarstava prima investicijske potpore?
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Veterinari, sretan vam vaš dan
Šokantne procjene nakon poplava u Australiji: Stradalo pola milijuna životinja?
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
U prvom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj je registrirano 204 nova traktora
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Vidjeli smo za vrijeme covida kako nas države uvjeravaju kako one najbolje znaju što je dobro za nas.Toliko o njihovom povjerenju i njihovim studijama.Problem je što zbog njihovih utjecaja ostali znanstvenici nemaju pristup javnom prostoru,ali i ucjenjeni su jer ukoliko ne govoriš ono što njima odgovara dolaziš na crnu listu i to je kraj karijere.Zagađivanje tla i otpad su problem koji se ne riješava ovim njihovim zelenim agendama.Što se tiče same klime,već sam pisao,pročitajte teoriju o Milankovićevim ciklusima koja je geološki dokazana.Odavno postoje dugoročne znanstvene projekcije o utjecaju klime na uvjete života i proizvodnje hrane,pa je zanimljivo usporediti geostrateške političke igre sa tim projekcijama.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Nije ovo prva studija takve naravi...pa velike multinacionalne kompanije plačaju studije , da i pesticidi ne utječu na okoliš kako se tvrdi , ovi pak tvrde da dušik ne utječe na okološ...i dr. Jedno je sigurno...klima se mjenja...pitanje što uzrokuje promjene...da li čovjek može utjecati na to , ako da kako i na koji način. Dosad su uvijek interesi kapitala prevladali , te u zadnjih 50 godina idemo u istom smjeru...zagađivanjem i uništavanjem tla , zraka i okoliša..to je mjerljivo i dokazano...e sad s čime smo to učinili..mislim da je i to mjerljivo.. S obzirom na predratno stanje u EU..nije bitna klima , već tko će u što kračem vremenu proizvesti vise naoružanja , bombi , topova , aviona i dr.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Da li ovi zaglupljeni u Briselu čitaju ovakve studije?