Zdravo zemljište, kako si? O prednostima i izazovima regenerativne poljoprivrede na sajmu u Novom Sadu

Regenerativna poljoprivreda kao pristup proizvodnji vraća temu zdravlja tla i ekosustava na velika vrata, a istovremeno donosi i odgovore na izazove klimatskih promjena. 

“Ona još nije mainstream, ali želimo da postane", rekao je u Novom Sadu Dragutin Protić ispred Saveza za regenerativnu poljoprivredu Srbije, koji radi na edukaciji i informiranju proizvođača. 

Umjesto obrade, tu je korijenje biljaka. Umjesto energenata, fotosinteza. U regenerativnoj poljoprivredi umjetna gnojiva zamjenjuju mikrobiologija, pokrovni usjevi i integracija životinja, a agrokemikalije tema bioraznolikosti. Definicija je to regenerativne poljoprivrede koju potpisuje francuski poljoprivredni novinar i farmer Frédéric Thomas.

Pionir ove teme u Srbiji Florian Farkaš, savjetnik za poljoprivredu sa sjevera Bačke, njome se proaktivno bavi od 2018. godine. Kao reakciju na gubitak humusa iz tla još je 2008. sa svojih njiva izbacio plug, prihvativši prvotno koncept konzervacijske obrade, moglo se čuti na jučerašnjem panelu “Zdravo zemljište, kako si?” koje je agrarni novinar Đorđe Simović vodio u skopu konferencijskog programa Novosadskog sajma poljoprivrede.

Nestlé afirmira regenerativnu poljoprivredu u Srbiji

Kompanija Nestlé u Srbiji niz godina afirmira ovaj pristup proizvodnji, u čemu je saveznike našla u vodećim lokalnim farmerima. 

Jedan od njih, Viktor Danji, agronom je firme Telek paprika d.o.o. koji se bave proizvodnjom i preradom začinskog bilja. Oni danas koriste peletirana organska gnojiva, rade analizu i mapiranje parcela te pomalo uvode principe regenerativne poljoprivrede u svoje poslovanje. 

“Tu je i prednost za zaštitu okoliša uvođenjem drvoreda i cvjetnih traka”, ističe Danji dodavši da su ove zime koristili stočni grašak kao pokrovni usjev. On je posijan u jednom prolazu novom suvremenom sijačicom (Väderstad, op.a.), a kojeg su u proljeće terminirali glifosatom, nakon čega je na istoj parceli uslijedila direktna sjetva kukuruza.

“Digli smo razinu humusa s 2,7% 2020. godine, na 3,2 do 3,4% danas 2024. godine", svjedoči agronom Marko Bojin, ispred firme Geneza iz Kanjiže koji obrađuju 250 hektara zemlje koju su uzeli u zakup od države.

“Želimo pokazati da ovim modelom rada možemo vratiti život zemlji”, naglašava Bojin i dodaje kako oni vide nakon 4 godine regenerativnog pristupa da smanjuju emisiju CO2.

Peršin, špinat, korijandar, mrkva, pastrnjak i cikla perjanice su njihove proizvodnje koje zadnje četiri sezone drugačije proizvode u suradnji s Nestléom. 

“Na ovaj način zemljište samo sebe poboljšava”, tvrdi ovaj mladi agronom i otkriva da čak 220 hektara rade novim pristupom.

“Ukoliko želimo održivi lanac opskrbe hranom moramo tražiti nova rješenja. Mi smo u Nestléu krenuli prvo s kavom i kakaom, nakon čega smo nastavili s regenerativnom poljoprivredom na nama bližim kulturama”, dodala je Ivanka Stojnić, menadžerica za održivi razvoj Nestléa za jugoistočnu Europu i otkrila da danas, zahvaljujući njihovoj inicijativi, u Srbiji deset proizvođača ovim pristupom obrađuje oko 6.000 hektara oranica. 

Začinsko bilje, suncokret i soja u fokusu su zbog njihovih tamošnjih preradbenih kapaciteta. Oni u Nestléu snose trošak regenerativnih mjera za proizvođače, za što su do sada  izdvojili 800.000 eura. Njihov je cilj da do 2030. godine pola sirovina dobiju iz regenerativne poljoprivrede, jer zdravije zemljište može postati glavni borac protiv klimatskih promjena, zaključila je menadžerica Nestléa.

Novi načini prehrane i potražnja za biljnim proteinima razlozi su fokusa proizvodnju soje koja će u budućnosti dobiti još veći značaj, rekla je Mirjana Lalošević ispred udruženja Dunav Soja. Istakla je i da se uvelike ide u smjeru sljedivosti proizvodnje soje već od ove žetve, što uskoro postaje obveza izvoznicima.