Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • ZPP
  • 03.05.2021. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Europska komisija dala 13 preporuka, koje su "boljke" hrvatske poljoprivrede?

Preporuke bi trebale potaknuti daljnje transformacije u ovom sektoru, čulo se na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Foto: Renata Prusina
  • 1.824
  • 450
  • 1

Načelnik Odjela u Općoj Upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, Michael Pielke, predstavio je na 24. sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, 13 preporuka EK za izradu hrvatskog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Uvodno je predsjednica Odbora Marijana Petir istaknula kako institut političkog dijaloga i razmjene mišljenja između nacionalnih parlamenata država članica Unije i EK nije dovoljno prepoznat i u budućnosti ga je potrebno jačati kako bi se nacionalni parlamenti više uključili u postupak donošenja odluka i kreiranje politika koje utječu na gospodarske, socijalne i društvene aktivnosti poslovnih subjekata i građana EU.

Nakon usuglašavanja oko konačnog izgleda ZPP-a uslijedit će izrada nacionalnih strateških planova, a Komisija je svim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj za izradu ovih planova dala svoje preporuke, koje nisu obvezujuće, ali će pripomoći njihovoj izradi.

Više od pola travnjačkih staništa u nepovoljnom stanju

Voditelj predstavništva EK u RH, Ognian Zlatev je govoreći o ZPP kao jednoj od najvažnijih zajedničkih politika Unije istaknuo važnost razmjene mišljenja pri donošenju odluka o njenoj provedbi. Ukazao je pritom i na važnost jačanja prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda i njihovog položaja na zajedničkom tržištu.

Europska komisija identificirala je 13 preporuka za RH izrađenih na temelju devet ciljeva ZPP-a, obveza iz europskog Zelenog plana i Strategije od polja do stola, istaknuo je Pielke. One bi trebale potaknuti daljnje transformacije u poljoprivrednom sektoru koje se temelje na tri cilja. U procesu konsolidacije ovog sektora, pažnju je potrebno usmjeriti prema jačanju konkurentnosti malih i mladih poljoprivrednih gospodarstava kroz financijske instrumente, digitalizaciju i modernizaciju proizvodnje, vertikalnu integraciju proizvođača, proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću, poticanje kratkih lanaca opskrbe hranom i zaštitu potrošača.

Ciljevi zaštite okoliša u RH trebali bi se usmjeriti prema jačanju zaštite prirodnih resursa, uzimajući u obzir opasnosti od erozije tla posebno prisutne u Istočnoj Hrvatskoj i onečišćenja tla koje stvaraju pritisak na vode. Zbog nepovoljnog stanja očuvanja više od pola travnjačkih staništa, RH treba donijeti relevantne planove, te raditi na ubrzanju prilagodbe poljoprivrede nepovoljnim klimatskim promjenama, osobito sušama i investirati u smanjenje onečišćenja zraka i zaštitu voda. Pielke je pozitivnim ocijenio razvoj ekološke proizvodnje u RH i ukazao na potrebu stvaranja tržišta za takve proizvode.

Hrvatska ima šansu u eko poljoprivredi (Foto: Ž. Rački-Kristić)

Govoreći o smanjenju rizika od uporabe pesticida i antimikrobnih sredstava, upozorio je na potrebu provođenja aktivnosti vezanih uz otklanjanje CO2 čemu bi pridonijela i precizna poljoprivreda. Komisija drži kako RH ima jedan od najvećih potencijala za razvoj biogospodarstva u Uniji, te bi na tom polju trebalo raditi na kreiranju mjera za njegovo poticanje.

Informacije savjetnika kasne na terenu  

Vezano uz društveno ekonomske ciljeve ZPP-a, Pielke je upozorio na razlike u BDP-u, osnovnoj infrastrukturi i izloženosti riziku od siromaštva prisutne u ruralnim i urbanim područjima. Dodatan izazov je i generacijska obnova, ali i jačanje sustava za razmjenu znanja, digitalizacije i inovacija u poljoprivredi.

Zbog toga je potrebno osigurati protočnost informacija između poljoprivrednih savjetnika i poljoprivrednika koji u trenutnom programskom razdoblju kasni u provedbi, te jačati infrastrukturu na ruralnim područjima osiguravajući pristup širokopojasnom internetu. "Rok za predaju nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a je studeni 2021., a do tada je u postupak izrade potrebno uključiti zainteresirane dionike kako bi u konačnici ovaj plan bio uravnotežen", zaključio je Pielke.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je kazala da Hrvatska može prihvatiti preporuke koje se odnose na podizanje konkurentnosti i produktivnosti proizvodnje, podršku udruživanju poljoprivrednika, diversifikaciju proizvodnje, zaštitu tala, efikasnije upravljanje vodama, održive izvore energije, kratke lance opskrbe hranom. "Izradu nacionalnog strateškog plana prate i sektorske studije", istaknula je ministrica, posebno naglasivši da je u izradi Akcijski plan za ekološku poljoprivredu koja nema dovoljno proizvoda, a u pripremi je i Program razvoja stočarstva na krškim pašnjacima i izrada Karata korištenja tala. U tijeku su i izmjene mjera za dobrobit životinja, te se uspostavljaju dodatni financijski instrumenti u tu svrhu.

U opširnoj raspravi, potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac upozorila je na nepostojanje dijaloga i uključivanje poljoprivrednika u postupke donošenja odluka istaknuvši kako postojeći sustav e-savjetovanja nije dovoljan i potrebno je razmišljati i o drugim vrstama dijaloga. Kao najvažniji problem hrvatske poljoprivrede, osobito u mliječnom sektoru, koje je palo sa 65.000 na samo malo više od 3.000 proizvođača mlijeka, istaknula je nedostatak poljoprivrednog zemljišta, ali i pogodovanja u korištenju zemljišta i potpora, što je u budućnosti potrebno mijenjati i potpore osigurati malim poljoprivrednicima koji čuvaju ruralna područja.

Prema EK, nedostaje srednjih poljoprivrednika

Na potrebu međuresorne suradnje u smanjivanju sve većih razlika između ruralnih i urbanih područja, odnosno grada i sela, te rizika od siromaštva kojima su posebno izloženi stanovnici ruralnih područja, upozorio je član Odbora Stipan Šašlin.

Član odbora Josip Đakić govoreći o provedenim projektima navodnjavanja u Virovitičko-podravskoj županiji upozorio je na važnost stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju iznalaženjem učinkovitog modela upravljanja istim. Osvrnuvši se na preporuke EK-a, istaknuo je da one nisu drastične, odnosno Hrvatska može dostići tražene standarde.

S druge strane, Petir ističe kako problemi s nedostatkom infrastrukture u ruralnim sredinama, lošom demografskom slikom, nedostatnom generacijskom obnovom, niskom produktivnošću, negativnom trgovinskom bilancom, činjenicom da 20 posto korisnika prima 77 posto poticaja i posjeduje 75 posto zemljišta, nedostatnom suradnjom znanosti i prakse, nedostatkom digitalne javne usluge i širokopojasnog Interneta, pokazuju da je puno posla pred nama.

EK o Hrvatskoj: 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja

Odgovarajući na upite, Pielke je istaknuo važnost uspostavljanja suradnje između velikih i malih poljoprivrednih proizvođača, a nedostaje onih srednjih, te uspostavljanja kratkih lanaca opskrbe i kroz druge gospodarske grane, kao što je to npr. turizam. Za razvoj ruralnih područja potrebno je jačati njihovu infrastrukturu i istovremeno planirati mjere raznih politika i fondova EU, poklanjajući posebnu pažnju generacijskoj obnovi, kazao je, istaknuvši kako je suradnja ključ rješenja. On drži da broj samih preporuka nije važan jer ima zemalja koje su dobile i više preporuka od Hrvatske.  

Veliki su problemi u mliječnom sektoru (Foto: Martina Popić)

Ministrica je obećala uložiti dodatne napore kako bi se prepoznali interesi dionika u izradi Nacionalnog strateškog plana, no problem predstavlja i neadekvatna zastupljenost svih kategorija poljoprivrednika u sektorskim komorama. Uz probleme u sektoru mliječnog gospodarstva, Vučković je istaknula kako analitika pokazuje da poticaji nisu dovoljni već da se veliki problemi mogu riješiti kroz efikasno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem.

Izvijestila je o aktivnostima za izradu Karte pogodnosti poljoprivrednih tala i softvera za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem na transparentan način, koje će olakšati postupke raspolaganja istim. "Što se ne može u cjelosti prepustiti jedinicama lokalne samouprave, jer država mora podnijeti okolišno izvješće", zaključila je Vučković.


Tagovi

ZPP Preporuke Odbor za poljoprivredu Michael Pielke


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]