U EU zabranjeno, a u Hrvatskoj skraćivanje repova svinjama i dalje rutinska praksa?

"Kada je riječ o dobrobiti životinja, glavni je problem u Hrvatskoj rutinska praksa skraćivanja repova svinja koja je prema pravilima EU-a zabranjena", stoji u ocjeni Europske komisije, ali i preporukama u vezi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom.

Za razdoblje od 2014. do 2020., RH je, podsjećaju, u Program ruralnog razvoja uključila mjeru 14 "Dobrobit životinja", čija je provedba započela u svibnju 2018., no postotak svinja uzgojenih s netaknutim repovima neznatno se promijenio.

"Nije još zabranjena. Doduše, riječ je o preporukama i dijelu koji se tiče dobrobiti životinja, znači i sprječavanje nanošenja boli, a koje navode da bi se praksa skraćivanja repova trebala zamijeniti uvođenjem igračaka ili deblje stelje", komentira nam izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. 

Sprječavanje kanibalizma 

Naime, skraćivanje repova, kod nas i dalje kao jedna od rutinskih praksi, posebice na industrijskim farmama, provodi se radi sprječavanja kanibalizma (životinje izgrizu jedna drugoj rep što može dovesti i do uginuća). Uvođenje igračaka kao jedna od ideja, trebale bi spriječiti takvo neželjeno ponašanje. 

"Moramo misliti na dobrobit životinja, ali i na ekonomsku isplativost jer štete od kanibalizma mogu biti ogromne", pojašnjava nam profesor. 

Valja podsjetiti da svinje koje žive na otvorenom potroše većinu vremena na istraživanje i sakupljanje hrane što im je u zatvorenim objektima onemogućeno. Stoga se i javlja grizenje repova i uški, pojava agresivnosti, anksioznost, kanibalizam. Kako se i navodi u preporukama EK, igračke moraju biti živih boja te da ne postoji mogućnost ozljeđivanja ili njihova gutanja. Kada je u pitanju prostor, u svakom bi ga oboru trebalo osigurati toliko da sve životinje istovremeno mogu ležati. 

Vezano dalje uz navedenu mjeru 14, EK piše da prema izvješću Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane o reviziji, odobrenje i inspekcija plovila za prijevoz životinja ne jamče usklađenost tih plovila sa zahtjevima iz Uredbe 1/2005, te stoga ne smanjuju na odgovarajući način rizike za dobrobit životinja, kako je detaljno navedeno u izvješću o reviziji iz 2018. 

Kad je riječ o biološkoj zaštiti na poljoprivrednim gospodarstvima, afrička svinjska gripa nije prisutna u Hrvatskoj, ali povećani rizik postoji, te stoga postoji i potreba za prevencijom njezina daljnjeg prekograničnog širenja.

Strukture poljoprivrednih gospodarstava izrazito polarizirane 

"Hrvatska je isto tako među državama koje moraju unaprijediti biološku zaštitu te revidirati i unaprijediti registraciju određenih poljoprivrednih gospodarstava, identifikaciju životinja te njihovo kretanje", stoji u ocjeni. 

Podsjećamo, u podužem dokumentu ocjene Europske komisije, ali i preporukama Hrvatskoj u vezi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (svaka država članica dobila je svoju, op.a.),, navode i da su strukture poljoprivrednih gospodarstava izrazito polarizirane, odnosno "nedostaje sredina”. Prosječna veličina iznosi 10 hektara, ali gotovo je 70 posto njih manje od pet hektara, dok se jedan posto gospodarstava prostire na 100 ili više hektara.

Proizvodnja je usmjerena na uzgoj usjeva (približno dvije trećine poljoprivredne proizvodnje), uglavnom niske vrijednosti (kukuruz, žitarice). Sektor stočarstva čini trećinu poljoprivredne proizvodnje. 

EK o Hrvatskoj: 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja

Bilježe i da nam je produktivnost niža od prosjeka EU-a. Kod rada iznosi samo 29 posto prosječne produktivnosti EU, a prosječna tehnička učinkovitost hrvatskih poljoprivrednika iznosi 0,3.