U EU 78% vrsta divljeg cvijeća i 84% poljoprivrednih vrsta barem djelomično ovisi o oprašivanju uz pomoć kukaca. Ono omogućuje veću raznolikost i kvalitetu voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki.
Mjere poduzete radi zaštite pčela i leptira te sprječavanja njihovog izumiranja diljem Europske unije, ali i šire, uglavnom su neučinkovite, zaključio je to Europski revizorski sud.
Podsjećamo, kako bi se suprotstavila trendu i podržala politike vezane uz okoliš, poljoprivredu i zdravstvo na EU i nacionalnim razinama, Europska komisija predstavila je 2018. Inicijativu EU-a za oprašivače, prvu sveobuhvatnu na njezinoj razini, a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima.
No, izgleda kako ona i nije donijela baš neke koristi. "Trenutno važeće zakonodavstvo uključuje procjene rizika temeljene na smjernicama koje su zastarjele i loše usklađene sa zakonskim zahtjevima i najnovijim znanstvenim saznanjima", istaknuto je u izvješću.
U EU-u 78% vrsta divljeg cvijeća i 84% poljoprivrednih vrsta barem djelomično ovisi o oprašivanju uz pomoć kukaca. Ono omogućuje veću raznolikost i veću kvalitetu voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki.
Iako ne postoji dovoljno podataka za stvaranje jasne slike, postoje dokazi o značajnom padu broja oprašivača, prvenstveno zbog djelovanja čovjeka. Najviše podataka dostupno je o pčelama i leptirima, i oni pokazuju da je jedna od deset vrsta u Europi u opasnosti od izumiranja.
GMO bakterije mogu pomoći pčelama u zaštiti od smrtonosnih virusa?
Pčelari u zapadnoj Europi također su zabilježili drastičan pad i gubitke u kolonijama tijekom posljednjih 15 godina, a europski zakonodavci poručili su kako ovaj trend ugrožava 76% proizvodnje hrane, objavila je Europska agencija za sigurnost hrane.
Revizori su čak otkrili kako su EU pravila o pesticidima glavni uzrok gubitka oprašivača. Iako su neke vrste djelomično ili potpuno zabranjene, između 2013. i 2019. godine dodijeljeno je 206 odobrenja za hitne slučajeve za upotrebu tri neonikotinoidna insekticida, iako je njihova primjena ograničena od 2013. godine, a regulatori EU zabranili su njihovu upotrebu na otvorenom u 2018. godini, što znači da se mogu koristiti samo u zatvorenim staklenicima.
Kako bi zaštitili pčele, Komisija je odlučila smanjiti upotrebu kemijskih pesticida za 50% te gnojiva za 20% do 2030. godine.
EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaji za eko proizvodnju?
Invazivne strane vrste poput žutonogog stršljena (Vespa velutina) i bolesti poput parazita posebno su opasne za pčele. Klimatske promjene i porast temperature, kao i ekstremni vremenski uvjeti također su još jedan faktor koji treba uzeti u obzir.
Tagovi
Autorica
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
