Rekordan broj košnica u EU: Na farmama više od 9,4 milijuna pčelinjih zajednica

Broj pčelinjih košnica na farmama u Europskoj uniji dosegnuo je rekordnu razinu. Prema najnovijim podacima Eurostata, tijekom 2023. godine na europskim poljoprivrednim gospodarstvima bilo je registrirano čak 9,4 milijuna košnica, što je 1,3 milijuna više nego 2020. godine, odnosno povećanje od 16 posto.

Iako ovi podaci ne obuhvaćaju sve košnice u Europskoj uniji, budući da statistika prati samo one koje se nalaze na poljoprivrednim gospodarstvima, oni ipak pokazuju pozitivan trend razvoja pčelarstva u mnogim državama članicama.

Italija predvodi Europu

Najveći broj u 2023. godini zabilježen je u Italiji, gdje se na farmama nalazilo njih gotovo 1,9 milijuna. Slijede Rumunjska s 1,7 milijuna, Grčka s 1,2 milijuna te Bugarska s milijun košnica.

U usporedbi s 2020. godinom, njihov je broj porastao u 12 država članica Europske unije. Najveći rast ostvarila je upravo Italija, koja je povećala broj košnica za čak 822.490, odnosno 79 posto.

S druge strane, u deset država zabilježen je pad broja. Najveće smanjenje zabilježeno je u Mađarskoj, gdje je on pao za 152.110 ili 34 posto, dok je u Španjolskoj evidentiran pad od 131.440, odnosno 14 posto.

U Hrvatskoj je 407.160 košnica zabilježeno tijekom 2023. godine.

Zaštita pčela jedna od ključnih izazova EU poljoprivrede

Pčele imaju nezamjenjivu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji jer oprašuju velik broj kultura koje se uzgajaju u različitim klimatskim uvjetima, od toplijih mediteranskih područja do hladnijih sjevernih regija Europe.

Njihova sposobnost preživljavanja tijekom zime temelji se na prezimljavanju u košnicama, pri čemu koriste zalihe meda koje su prikupile tijekom vegetacijske sezone.

Uvodi se potpora po pčelinjoj zajednici - EU dala zeleno svjetlo

Stručnjaci ističu da bez oprašivača poput pčela ne bi bilo moguće održati sadašnju razinu proizvodnje brojnih voćarskih, povrtlarskih i ratarskih kultura, zbog čega se njihova zaštita smatra jednim od ključnih izazova europske poljoprivrede.

Program "Novi sporazum za oprašivače"

Unatoč rastu broja košnica, stručnjaci upozoravaju da su divlji oprašivači i dalje pod pritiskom zbog klimatskih promjena, gubitka staništa, intenzivne poljoprivrede i uporabe pesticida.

Kako bi odgovorila na te izazove, Europska komisija je 2023. godine predstavila program "Novi sporazum za oprašivače" (A New Deal for Pollinators). Tim je dokumentom obnovljena Inicijativa EU-a za oprašivače iz 2018. godine te su definirane nove mjere za zaustavljanje pada brojnosti oprašivača u Europi.

Obnovljena europska inicijativa predviđa niz aktivnosti koje će provoditi Europska unija i države članice s ciljem zaustavljanja i preokretanja pada populacija oprašivača do 2030. godine.

Mjere su usklađene s europskom Uredbom o obnovi prirode te predstavljaju važan dio Strategije Europske unije za bioraznolikost do 2030. godine.

Najnoviji podaci pokazuju da pčelarstvo u mnogim državama članicama bilježi rast, no stručnjaci upozoravaju da samo povećanje broja košnica nije dovoljno. Dugoročna zaštita pčela i drugih oprašivača zahtijevat će očuvanje prirodnih staništa, održivije poljoprivredne prakse i snažniju zaštitu biološke raznolikosti diljem Europe.

Jer upravo o pčelama, često više nego što smo svjesni, ovisi budućnost europske proizvodnje hrane.