Uvodi se potpora po pčelinjoj zajednici - EU dala zeleno svjetlo

Europska unija otvorila je mogućnost državama članicama da uvedu potporu po pčelinjoj zajednici, čime bi se dodatno vrednovala važna oprašivačka uloga pčela i osigurala pravednija raspodjela financijskih sredstava među pčelarima.

Riječ je o novoj opciji unutar pravila Europske komisije i Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije, koja državama daje veću fleksibilnost u oblikovanju potpora za sektor pčelarstva.

Inicijativa za ovakvu vrstu potpore potekla je još 2023. godine iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, koji je nakon tematske rasprave o stanju pčelarstva u Hrvatskoj usvojio preporuku o njezinu uvođenju. Cilj prijedloga bio je priznati oprašivačku vrijednost pčela te osigurati pravedniju raspodjelu potpora među pčelarima.

Petir: Zadovoljni smo prihvaćanjem ove inicijative

Odbor je potom pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom, a prijedlog je predstavljen i europskom povjereniku za poljoprivredu Christopheru Hansenu tijekom njegova posjeta Odboru u svibnju prošle godine. Komisija je pozitivno reagirala na inicijativu te potvrdila da je u okviru novih pravila moguće uvesti potpore koje se obračunavaju po košnici, odnosno po pčelinjoj zajednici.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je da su nedavne izmjene europskih pravila omogućile državama članicama da potpore za određene okolišne i klimatske mjere obračunavaju i po košnici, a ne isključivo po hektaru zemljišta ili kroz paušalne iznose.

"Zadovoljni smo što je ova inicijativa prihvaćena jer predstavlja važan korak prema priznavanju oprašivačke uloge pčela", poručila je Petir.

Naglasila je kako odluku o uvođenju takve potpore, uključujući njezin oblik, uvjete i visinu, donose same države članice kroz svoje nacionalne strateške planove u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.

Europsko udruženje pčelara upozorava: Bez hitnih mjera ugrožena je održivost sektora

U Hrvatskoj je već pokrenut dijalog između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatskog pčelarskog saveza o mogućim modelima uvođenja navedene potpore. Jedan od ključnih preduvjeta za njezinu provedbu jest točna i pouzdana evidencija broja pčelinjih zajednica, koja bi omogućila transparentnu i pravednu raspodjelu sredstava.

Petir podsjeća kako pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju velikog broja poljoprivrednih kultura i samoniklog bilja te značajno doprinose proizvodnji hrane i očuvanju ekosustava.

Ravnomjernija raspodjela sredstava među pčelarima

"Njihov doprinos višestruko nadilazi vrijednost samih pčelinjih proizvoda. Upravo zato je važno da javne politike prepoznaju i vrednuju oprašivačku uslugu koju pčele pružaju društvu u cjelini", naglasila je.

Uvođenje ove potpore, dodala je, moglo bi donijeti ravnomjerniju raspodjelu sredstava među pčelarima i stabilniji okvir za razvoj pčelarstva, osobito u uvjetima klimatskih promjena, smanjenja pčelinjih paša i rasta troškova proizvodnje.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora najavio je kako će i dalje pratiti razvoj ovog procesa te poticati rješenja koja doprinose jačanju hrvatskog pčelarstva, zaštiti pčela, očuvanju bioraznolikosti i sigurnosti proizvodnje hrane.