Pčele hrane planet: Tisućama godina dug put ljudi i oprašivača

Tisućama godina ljudi i pčele razvijaju blisku vezu, a zahvaljujući ovim vrijednim kukcima zajednice širom svijeta osiguravale su hranu i egzistenciju. Pčele su vremenom postale i dio kulturnog identiteta mnogih naroda.

Danas, 20. svibnja, njihov je dan - Svjetski dan pčela, koji ove godine nosi poruku "Zajedno za ljude i planet" (Bee together for people and the planet). Datum obilježavanja utemeljili su Ujedinjeni narodi, a odabran je u spomen na rođendan Slovenca Antona Janše, pionira modernog pčelarstva.

Ljudi i pčele

Od sakupljanja meda u divljini do različitih sustava pčelarenja, odnos ljudi i pčela se neprestano prilagođavao različitim okruženjima, tehnologijama i društveno-kulturnim potrebama. Ovogodišnje obilježavanje, fokusira se na to kako ljudi i pčele zajedno doprinose prehrani i očuvanju okoliša.

"Poseban naglasak stavlja se na razvoj pčelarstva kroz različite kulture i krajolike tijekom tisuća godina, kao i na inovativne pristupe koji unapređuju proizvodnju i zdravlje pčela te podržavaju egzistenciju pčelara, uključujući žene i mlade", navode iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Cijena pčelinjeg otrova i do 30.000 dolara po kilogramu: Pčelar otkrio tajne proizvodnje

Prema procjenama FAO-a, broj kolonija medonosnih pčela širom svijeta dosegao je otprilike 101,7 milijuna u 2024., a iste godine u svijetu je proizvedeno oko 2 milijuna tona meda.

Procjene pokazuju da 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele.Prema Evidenciji pčelara i pčelinjaka za 2025. godinu, u Republici Hrvatskoj pčelarenjem se bavi 9.036 pčelara s 446.372 košnica.

Najviše vodećih pčelara u Hrvatskoj dolazi iz jedne županije, evo koji su to

Ni domaće pčelare nisu poštedjele klimatske promjene koje su poremetile tradicionalne cikluse ispaše i medobranja.

Danas posadite medonosnu biljku

Jasno je da su oprašivači stup održive proizvodnje hrane i očuvanja ekosustava. Često se podsjeća i na poznatu izreku Alberta Einsteina da bi čovječanstvu, ukoliko bi pčele nestale sa Zemlje, ostalo još oko četiri godine života.

Ako nema pčela, nema ni nas - to znamo svi, ali zašto nas nije briga?

Zato, njihova zaštita nije odgovornost samo pčelara, nego cijelog društva, a svako može dati doprinos - čak i jednostavnom sadnjom medonosnog bilja kao što su kadulja, lavanda, neven, kadifica, dragoljub.