U Republici Hrvatskoj pčelarenjem se bavi 9.036 pčelara sa 446.372 košnica
Pčelarstvo ima vrlo dugu tradiciju u Hrvatskoj, a zahvaljujući raznolikoj klimi i bogatoj flori, naša zemlja nudi izvrsne uvjete za proizvodnju različitih vrsta meda. Posebno su cijenjeni bagremov, kaduljin, lipov i kestenov. Mediteranski dio zemlje poznat je po aromatičnim medovima s otoka i priobalja, dok kontinentalni kraj daje velike količine onih blagih i svijetlih.
U Hrvatskoj djeluje više tisuća pčelara, od hobista do profesionalaca, a mnogi se udružuju u lokalne pčelarske udruge radi razmjene znanja i očuvanja autohtonih sorti pčela. Posljednjih godina sve je jači fokus na očuvanju pčela zbog klimatskih promjena, bolesti i utjecaja pesticida, pa se sve više promiče održivo pčelarstvo, ekološka proizvodnja i edukacija potrošača o važnosti pčela za ekosustav.
Ukupna proizvodnja meda u 2023. godini iznosila je 8.405 tona, a iste smo godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku uvezli 3.000 tona meda.
Prema Evidenciji pčelara i pčelinjaka za 2025. godinu, u Republici Hrvatskoj pčelarenjem se bavi 9.036 pčelara s 446.372 košnica. Usporedimo li podatke, s primjerice 2018. godinom, kada je bilo 7.283 pčelara s 372.002 pčelinjih zajednica, možemo vidjeti kako je došlo do njihovog rasta (za 1.753 pčelara i 74 tisuće pčelinjih zajednica).
Danas deset najvećih imaju iznad 500 pčelinjih zajednica, a najviše ih dolazi iz Virovitičko-podravske županije, pokazuju dostavljeni podaci Hrvatskog pčelarskog saveza.
Tablica: 10 najvećih pčelara u Hrvatskoj, svi s preko 500 pčelinjih zajednica (Izvor: Hrvatski pčelarski savez)
| R.br. | Naziv tvrtke/subjekta | Županija |
| 1. | Švraka Slavko | Virovitičko-podravska |
| 2. | Knežević Ivan | Vukovarsko-srijemska |
| 3. | Antolčić Miroslav | Zagrebačka |
| 4. | Langer Zlatko | Bjelovarsko-bilogorska |
| 5. | Valenčić Nikola | Virovitičko-podravska |
| 6. | Ban Damir | Krapinsko-zagorska |
| 7. | OPG Marin Kovačić | Osječko-baranjska |
| 8. | Balint Zrinka | Virovitičko-podravska |
| 9. | Jakupec Dražen | Virovitičko-podravska |
| 10. | Medena (vl. Jasna Vrbos) | Virovitičko-podravska |
Republika Hrvatska danas ima 51 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji naziv je registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet u koje ubrajamo Slavonski med ZOI, Zagorski bagremov med ZOI, Goranski medun ZOI, Istarski med / Istrski med ZOI i Dalmatinski med ZOI, a u postupku zaštite na europskoj razini još su dva meda Banski kestenov med ZOI i Med Hrvatskog primorja ZOI.
Tagovi
Autorica
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
