Moguće ugibanje pčelinjih zajednica od gladi - prihranite ih

Dugoročna vremenska prognoza za pčelarstvo nije optimistična. Kišovit i hladan svibanj, s niskim dnevnim i večernjim temperaturama, nimalo im ne odgovara te iskusni pčelari upozoravaju na mogućnost ugibanja pčelinjih zajednica od gladi. 

Predsjednik Pčelarskog društva "Nektar", Šefik Ćivić, u razgovoru za Agroklub navodi kako su pčele na vrhuncu svog biološkog razvoja te da je i puno mladog legla u košnici koje troši hranu.

"Svibanj ne bi trebao biti ovakav i da se pčele moraju dohranjivati, prehranjivati i spašavati. Više ne medi cijeli dan, od jutra do mraka, u ovom izmijenjenom klimatskom režimu biljke mede sat-dva, padne kiša ili puhne sjeverac i žlijezde koje luče nektar se zatvaraju i tog dana je medenje završeno", ističe ovaj pčelar.

U ovakvim vremenskim uvjetima, pčele ne mogu skupiti dnevne potrebe za hranom. 

Spasite zajednice

U cilju spašavanja pčelinjih zajednica, napominje, potrebno je obaviti određene intervencije, odnosno prihranjivati, na primjer, šećernom otopinom.

Tuga na poljima, u vinogradima, voćnjacima diljem zemlje, vrgorsko polje postalo je jezero

"Mi smo pretprošle godine, koja je isto imala kišovit svibanj, svakog dana davali litru šećerne otopine – kilogram šećera u litru vode svakoj zajednici i nijedna nije imala ni gram zaliha takve otopine u košnici. Znači time se ne može praviti nekakav med, to otpada, već se na ovakav način spašava život zajednicama dok ne prebrode ovaj kritičan period, dok se ne pojavi paša, ne stabilizira vrijeme", pojašnjava Ćivić. 

Osim šećerne otopine, ovaj iskusni pčelar navodi da se u hranilice može jednostavno istresti pola kilograma kristal šećera s tim da treba izvaditi pregradu kako bi pčele mogle doći do njega. Također, moguće je i koristiti šećerno tijesto tzv. pogačice.

"To je sve u cilju spašavanja života, da bi se zadržala kritična masa i jakost zajednice za nadolazeće paše jer u ovakvim uvjetima matice znaju prekinuti zalijeganje jaja, nema novih pčela, a kasnije ni radne snage", napominje.

Ništa od bagrema, ali stiže lipa

Trenutna prognoza ne obećava puno kada je riječ o ovogodišnjim prinosima meda u bagremovoj ispaši, jednoj od najvažnijih medonosnih biljaka. Uz izuzetke nekih mikrolokacija, klima je ovog proljeća skoro ista u jugoistočnoj Europi, kaže naš sugovornik, dodajući da ukoliko u narednih dan ili dva, dođe do stvaranja uvjeta za medenje bagrema, još bi na nekim nadmorski višim lokacijama, gdje kasnije cvjeta, pčelari mogli ostvariti neki rezultat. 

"Ali nije bagrem jedina ispaša, idu lipe, livade, planinska paša, vlage ima u zemlji i zraku, treba nam sunca i opet bi moglo biti dobro", zaključuje Ćivić uz nadu da će biti dovoljno sunčanih dana.