Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu - to je 35 posto svjetske populacije, dakle svaki treći čovjek. Još plastičnije - zamislite tročlanu obitelj, majku, oca i dijete - netko od njih troje nema pristup zdravoj prehrani. Dvoje će moći pojesti svježe voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke, kvalitetno meso, ulje... dok će treći član obitelji morati jesti uglavnom jeftine prerađevine koje nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost. 

Iako poljoprivrednici proizvode dovoljno hrane koja može namiriti više od globalne populacije, i dalje postoji glad. S njom se suočava oko 733 milijuna ljudi u svijetu, što je nešto više od 9 posto, dakle svaki deveti čovjek. Zamislite obitelj koju čine majka, otac, baka, djed i petero djece. Jedno od njih je gladno. 

Zrak, voda, hrana

Danas, 16. listopada obilježavamo Svjetski dan hrane, a tema ove godine je "Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost". Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO upozorava kako su razlozi za glad i nemogućnost osiguravanja zdrave prehrane višestruki - vremenski ekstremi, sukobi, ekonomske neprilike, nejednakosti i pandemije. Najviše pogađaju siromašne i ranjive, od kojih su mnoga poljoprivredna kućanstva, a što odražava sve veće nejednakosti među zemljama i unutar njih. 

Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba nakon zraka i vode – svatko treba imati pravo na odgovarajuću hranu što je priznato i Općom deklaracijom o ljudskim pravima i dva pravno obvezujuća međunarodna pakta.  

Od pothranjenosti do pretilosti

Nezdrava prehrana vodeći je uzrok i pothranjenosti, i nedostatka mikronutrijenata, ali i pretilosti, čija se pojava bilježi u većini zemalja. Ranjivije skupine često su prisiljene osloniti se na osnovnu ili jeftiniju hranu koja je često nezdrava, drugi pak pate zbog nedostupnosti svježih ili raznolikih namirnica, ali je i puno onih kojima nedostaju informacije o tome što je uopće zdravo. Naravno, ima i onih kojima je na prvom mjestu praktičnost pa posežu za gotovo pripremljenom hranom.  

Poljoprivredno-prehrambeni sustavi, u cjelini, osjetljivi su na katastrofe i krize, posebno na utjecaje klimatskih promjena, ali istovremeno zagađuju, degradiraju tlo, vodu i zrak te pridonose emisijama stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti, naglašava FAO zaključivši da je potencijal u transformaciji, a kako bi se ublažile klimatske promjene te tako podržao mirniji, otporniji i uključiviji život za sve. 

Što može napraviti mali čovjek?

Često razmišljamo kako mi mali, obični ljudi ne možemo ništa protiv politika, svjetskih igrača, a o klimatski promjenama da i ne govorimo. Ipak, postoje odluke kojima na više načina možemo doprinjeti borbi protiv gladi i pomoći da se više ljudi hrani zdravo. 

Prvo i osnovno je smanjiti bacanje. Procjenjuje se da trećina hrane proizvedene za ljudsku potrošnju završi kao otpad. Planiranjem kupovine, skladištenjem na pravilan način i korištenjem ostataka, možemo smanjiti svoj udio u bacanju. 

Hrvatska je druga u EU s najmanje bačene hrane po stanovniku, no ima i druga strana medalje

Kupovina lokalnih i sezonskih namirnica podržava poljoprivrednike i smanjuje ugljični otisak. Osim toga, lokalna hrana je često svježija i nutritivno bogatija.

Što češće treba birati proizvode koji dolaze iz održive poljoprivrede i poštene trgovine (Fair Trade), čime podržavamo proizvođače koji rade u pravednijim uvjetima i štite okoliš.

Tu je i podržavanje organizacija koje se bave borbom protiv gladi, bilo financijski, bilo doniranjem ili volontiranjem u pučkim kuhinjama, skloništima ili humanitarnim organizacijama.

Koliko god je malo vremena, što češće valja birati nutritivno bogatu i zdravu hranu jer, ona nam je često na dohvat ruke - u maslačku i koprivi koji rastu iza kuće.

^{Foto: Shutterstock/Fotopogledi}