Hrvatska je druga u EU s najmanje bačene hrane po stanovniku, no ima i druga strana medalje

Prema posljednjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini baci oko 280.000 tona hrane, odnosno oko 72 kilograma hrane po stanovniku. S obzirom na to, stojimo bolje od europskog prosjeka od 131 kilograma, pozicionirajući se kao druga zemlja EU-a s najmanje otpada od hrane po stanovniku, odmah nakon Slovenije.

Međutim, napominju iz Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu (HAPIH), od ukupne količine otpada od hrane na godišnjoj razini, čak 76% dolazi iz kućanstava što je znatno više u usporedbi s prosjekom EU-a od 54%. To Hrvatsku smješta na vrh ljestvice po udjelu hrane bačene u domaćinstvima.

Radionica uoči Svjetskog dana hrane 

Podaci kažu i da se tržišna vrijednost hrane bačene u EU procjenjuje na ukupno 132 milijarde eura, a prema istraživanjima najviše se baca zbog lošeg planiranja kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti te nepoznavanja razlike između oznaka "upotrijebiti do” i "najbolje upotrijebiti do”. Najčešće se bacaju namirnice s kratkim rokovima trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće i pekarski proizvodi.

Stoga su, uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i HAPIH organizirali edukativnu kulinarsku radionicu pod vodstvom chefa Melkiora Bašića. Ista je održana kao dio EFSA-ine kampanje Safe2Eat. 

"Potaknuta ovim statistikama, ideja je kulinarske radionice bila educirati sudionike kako smanjiti bacanje hrane primjenjujući jednostavne savjete poput planiranja obroka, pravilnog skladištenja i korištenja ostataka", pojašnjavaju iz Agencije.

Uz vodstvo poznatog hrvatskog chefa Bašića i pratnju stručne savjetnice iz HAPIH-ovog Centra za sigurnost hrane, Vlatke Buzjak Služek, sudionici su učili o iskoristivosti ostataka od hrane, ali i o pravilima sigurnosti hrane kojih se treba pridržavati prilikom pripreme obroka.

"Svijest o sigurnosti hrane ključna je za zdravlje svakoga od nas. Zato putem ove radionice, kao i drugih aktivnosti u okviru kampanje, želimo osnažiti pojedince da prepoznaju i primijene najbolje metode očuvanja kvalitete i sigurnosti svoje hrane te osigurati da pravilne prakse postanu norma u svakom kućanstvu", istaknuo je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.

Ističu i da je fokus radionice bio na pripremi obroka od ostataka koje mnogi bace u otpad. Da se previše hrane nepotrebno baca, a uz malo kreativnosti svaku namirnicu možemo iskoristiti do maksimuma te ostatke hrane transformirati u ukusne obroke, naglasio je i chef Bašić. Preporuke su, kaže, jednostavne, i njih se svi možemo pridržavati - kupite što vam treba i koliko vam treba, poslužite manje količine, svi ostaci se mogu pohraniti u hladnjak i iskoristiti drugi dan, zamrzavajte ostatke hrane, pretvorite ostatke u kompost i naučite značenje datuma upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do”.

Svaki komadić hrane ima svoju vrijednost

"Ovo je prilika da promijenimo naše navike i pokažemo kako svaki komadić hrane ima svoju vrijednost", pozvao je. 

U radionici su sudjelovale osobe iz javnog života, food blogeri i influenceri, uključujući Doris Pinčić, Moranu Zibar, Luciju Lugomer, Nanu Nadarević, Milu Butorca, Sandru Rončević, Maju Jalšovec, Sonju Švajhler, Slađanu Ostić i Igora Jadana. Učili su kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane, poput arancina di rosi u umaku od rajčice, club sendviča i riblje paštete, ali i kako ispravno rukovati hranom, pripremati je i skladištiti, a sve s ciljem da opremljeni novim znanjima i vještinama nastave educirati građane koji na društvenim mrežama prate njihov kulinarski i drugi sadržaj.

Više informacija i savjeta može se pronaći na stranici Safe2Eat.