Veliki problem hrvatske poljoprivrede je nisko stvaranje vrijednosti u mnogim sektorima. Prednjače ratarstvo na vlastitom zemljištu, masovno vinogradarstvo, voćarstvo, mljekarstvo, sustav krava tele i da ne nabrajam dalje, a dijagnoza je ista.
Čudan slijed događaja dogodio mi se par tjedana prije Božića. Nekoliko nepovezanih situacija koje je moj mozak spojio jer puno o tome razmišlja u zadnje vrijeme. Tema je bitna, zaslužuje svoju priču. Naime, nedavno sam u Zagrebu održao tečaj Poslovne poljoprivrede. Napokon sam imao vrlo jaku proizvodnu ekipu iz raznih sektora na tečaju. Bio je pravi užitak – oni su učili od mene, a ja od njih. Jedan ozbiljan poljoprivredni poduzetnik, jedan svestrani i široki OPG-ovac, par talentiranih mlađih tehnologa s dovoljno iskustva i otvorenim glavama i par nadarenih klinaca sa znatiželjnim očima.
Prva situacija koja se dogodila je da smo dosta raspravljali o temi u kojima je stotine poljoprivrednih poduzetnika u Hrvatskoj. Okrupnjavali su i krčili zemljišta po napuštenim krajevima Hrvatske poput Banije, Korduna i Like, a sada imaju izazov od toga napraviti biznis. Niska kvaliteta iskrčenih zemljišta, nedovoljno okrupnjena da bi bili efikasni, problem s dostupnošću kvalitetnih radnika, loša infrastruktura itd. Kao logično rješenje činio se sustav krava tele, gdje se usprkos visokim poticajima na ekološke pašnjake stvara niska ili često nikakva nova vrijednost iz poljoprivredne proizvodnje. Niti za takve poljoprivredne poduzetnike, niti za hrvatsku poljoprivredu. Dakle, situacija o kojoj često govorim na tečaju - imovina koja ne stvara adekvatnu vrijednost iz poljoprivredne proizvodnje s obzirom na ulaganja i rizike.
Druga situacija je bila da sam predvečer nakon tečaja upalio TV i vrtio kanale naizmjence u kombinaciji sa standardnom mobitel rutinom dok mi se nisu okretaji spustili (nevjerojatno je koliko je predavanje ovog tipa naporan zanat). Tu mi izleti informacija o čovjeku koji je napisao knjigu pod nazivom "Land rich, cash poor“. Boom, puni pogodak - falila mi je bombastična krilatica za moju trenutnu priču. Knjigu je napisao Brian Reisinger, američki farmer četvrte generacije koji priča o sličnom problemu kod tamošnjih farmera. To je priča koju često čujem od starijih: “ne razumijem kako su moji roditelji sa četiri krave uspjeli školovati troje djece, a sad seljaci ne mogu preživjeti niti sa 10 puta više krava”.
S Amazona sam o njoj našao sljedeće: “Knjiga priča o tome kako su obiteljska gospodarstva prešla put od srednje klase kroz Veliku depresiju do jedva spajanja kraja s krajem u modernoj Americi. Usput priča o rizicima s kojima žive farmeri i što je potrebno za proizvesti hranu: nesreće koje mogu ubiti ili osakatiti; vrijeme koje blagoslivlja ili prijeti; otpornost u suočavanju s razornim ekonomskim krizama, od depresije i recesije do COVID-19; i tradicija koja pritišće svaku generaciju kada se ne borite samo za svoj posao, nego se borite i za svoje nasljeđe.”
Treća situacija: u zadnjih par tjedana sa Slavkom sam tražio rješenja za njegove probleme, a dotuklo me što je odlučio izvršiti poslovno samoubojstvo i skoro smo se posvađali jer sam teško prihvatio njegovu nespremnost da prihvati realnost i prilagodi se. A nešto slično mi se događa i na još jednom klijentu koji je izgubio nadu da može biti bolje. Neki se ljudi smrznu kad se moraju mijenjati. Teško je, ali izbora nema - tko se ne mijenja u nevolji na kraju izumre. Hrvatsko tlo je puno izumrlih vrsta.
I zadnje, na temelju čega je to moj mozak sve zalijepio skupa u današnju priču, mi je fokus zadnjih mjeseci na temama u kojima se stvara niska vrijednost (Poljoprivredne priče o ratarstvu, tovu junadi).
Kako sam po prirodi pozitivac, rekao bih da je ova naizgled negativna i pesimistična faza kod mene više pitanje prihvaćanja i osviještenja prije djelovanja. Kako su se mnogi polaznici na mojim tečajevima zapitali prava pitanja, odnosno pitanje svih pitanja: Treba li se uopće baviti poljoprivredom, ako je sve tako crno? Moj odgovor je nije sve tako crno. Na Timac agro tečaju upoznao sam profitabilnog ratara (kvalitetna zemlja + dobar menadžment). Na tečaju u Osijeku čuo sam da se na kamilici odlično zarađuje. Na RWA tečaju čuo sam da su neki ljudi ove godine na rajčici sjajno prošli.
Kvalitetno vođene velike tvrtke se uspješno razvijaju, dobro zarađuju i reinvestiraju dobit nazad u proizvodnju, agrobiznis Fortenove će se uskoro konačno pokrenuti nabolje, izlaze novi natječaji za fondove, tov junadi postaje održivo-razvojno profitabilan itd. Zaboravih, masline su dobro rodile i ima ulja.
Nazad na temu. Veliki problem hrvatske poljoprivrede je nisko stvaranje vrijednosti u mnogim sektorima. Prednjači ratarstvo na vlastitom zemljištu, masovno vinogradarstvo, voćarstvo, mljekarstvo, sustav krava tele da ne nabrajam dalje. Dijagnoza je ista, visoka vrijednost imovine, a niska ili nikakva dobit. Probat ću to brzinski kvantificirati. Često radim brzinske kvantifikacije koje će mi dati drugo svjetlo ili dodatni pogled na zaključak. To su brojke koje nisu nužno vrlo precizne, ali daju neku vrstu indikacije koja ili potvrdi ili stavi sumnju na prethodne konkluzije.
Evo jedne: Hrvatska poljoprivreda godišnje proizvede 3 milijarde EUR vrijedne proizvode. Dobiti nakon oporezivanja su sigurno ispod 10%. Dakle, poljoprivrednici u prosjeku nemaju više od 300 milijuna EUR dobiti godišnje. Usporedbe radi, toliko zaradi samo Hrvatski telekom u dvije godine sa 2 milijarde EUR imovine.
A koliko vrijedi poljoprivredna imovina hrvatskih poljoprivrednika: milijun hektara + farme + trajni nasadi + stoka + strojevi + … ? Deset milijardi EUR bi mogla vrijediti samo zemljišta (prosjek 10.000 EUR/ha?). Eto nas opet na ispod 3 % (300 milijuna dobiti na 10+ milijardi EUR imovine). Ako bih računao zapuštenih 1+ milijuna hektara koji nisu u proizvodnji i ne stvaraju vrijednost - dodajte gore još par milijardi EUR, a postotak pada na ispod 2%.
Što se može napraviti? Puno toga, ovo su neka rješenja:
Dio poljoprivrednih proizvođača ima krivu proizvodnu strategiju s obzirom na resurse kojima raspolažu (zemljište, vlastiti kapital) i tržište. Kod ovakvih slučajeva treba tražiti neku novu proizvodnu priču. Neki mljekari su prešli na tov i funkcioniraju bolje. Neki su ratari razvili biznis sa kamilicom, zašto ne bi i drugi? Neki solidno zarađuju na krumpiru itd. Gdje ima volje ima i načina.
Dio proizvođača nije dovoljno posvećen (pa i kafić će propasti ako gazda nije u njemu). Treba se posvetiti, ili prodati imanje pa će se netko drugi posvetiti. Nekima je rješenje platiti profesionalnog menadžera.
Dijelu proizvođača fali tehnoloških ili poslovnih znanja, a znanje je uvijek negdje dostupno, mnogi su posegnuli van RH za stručnu pomoć.
Dio proizvođača je izgubio nadu. Postoje ljudi koji mogu vratiti nadu. Zovu se kolege, prijatelji, svećenici, psiholozi i/ili konzultanti.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Ako ipak na kraju propadnete, nije to nužno loše - možete napisati hrvatsku verziju knjige, zvat će se “Bogata zemlja, siromašan seljak”. I na tome kao i Brian zaraditi lovu. I to će biti dokaz da se u Hrvatskoj od poljoprivrede ipak može živjeti.
Tagovi
Autor
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Farma Lužak; nije pametan onaj koji za sebe misli da je pametan,nego je pametan onaj za koga drugi misle da je pametan.Cijenim tvoje primjere iz Like i Gorskog kotara i kapa do poda tim ljudima koji su pronašli način opstanka u poljoprivredi.Samo ti moraš imati širu sliku i uvidjeti da se praksa iz nekog kraja ne može u potpunosti primjeniti u drugim krajevima,jer su to izuzeci,a ne pravilo.Kod nas također ima takvih primjera,ali to su slučajevi kada se pojedinci bore za vlastitu egzistenciju i taj model nije moguć u širem opsegu.Kod nas je u selu ne tako davno bilo preko 1000 krava,a u cijeloj općini preko 5000 kom.Prestali su sa otkupom mlijeka i sada ima nula krava.Takva slika je i u većini drugih Posavskih općina.Zašto nisu otvorili siranu?Zato što su već 2-3 mini sirane otvorene i to je to što se tiče maloprodaje.Plasman robe u trgovačke lance je praktički neostvariv,jer oni većinom uvoze i ne žele tvoju robu.Također toviti junad i prodavati u paketima postoji i kod nas,ali to se odnosi na par komada godišnje,da se pokrpaju tekući troškovi,a šta je sa ostalom robom.Pa ljudi u privatnom sektoru tove većinom 30-50 kom,a ima i većih tovljača.Hoću reći da su kod velike proizvodnje drugačija pravila igre,a ta pravila treba urediti država i koliko je moguće zaštiti domaću proizvodnju,kako to rade i zapadne zemlje.Francuzi su otpilili Ukrajinske peradare,a kod nas im se pojedinci klanjaju i prostiru crveni tepih.Katastrofa,pa stari su rekli; ako ne znaš kako raditi,pogledaj kod komšije koji je uspješniji...ja bi rekao i mudriji.
Makeba
prije 1 mjesec
Kupite si 100 kutija šibica i posložite si na stol toliko će moje selo dobiti piličnjaka Evo srce me boli šta je to. A vi se prepirete i prepirete . Ovaj je narod bolestan u glavu. Nama vode poljoprivredu ukrajinski branitelji samo su promašili državu .FUJ !
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Šećerna repa ove godine , sijao ju je i Mato Brlošić bivši predsjednik Vladine HPK kao i rođak supruge koji nije izvadio ništa radi suše ! Prošle godine olujni vjetar uništio mu suncokret , a teoretičar Malić piše bajke ! Ove godine oraha u brdskoj Slavoniji NIJE bilo , isto tako ni šljiva starih sorti , pa g . Maliću mogu reći da su pomogle IAKS mjere za malčiranje i orahovu muhu ! TROŠAK obrade zemlje , a prihod NULA ! Nemojte pisati o poljoprivredi vi koji ste završili školu DEMAGOGIJE u kasi Ivice Račana u KUMROVCU !
slobodan rajić
prije 1 mjesec
HA ??
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Farma Lužak , imam i dio Ličkih gena po pra baci čiji su se preci doselili u BRDSKU Slavoniju ! Na bazi obrade zemlje u Hrvatskoj je zasnovan prevelik broj obitelji i napravljena SIROTINJA ! Zemljišni maksimum od 10ha Brozovih komunista iz 1945 ukinuo je Brozov komunist Tuđman 1991 ,ali to je bilo PREKASNO ! U Hrvatskoj je REALNO da se može formirati 15 do 20 tisuća KOMERCIJALNIH i DOHODOVNIH OPG na bazi privatne i državne zemlje , ali REŽIM u tom smjeru NE IDE jer su od 2001 SPRIJEČILI razvoj dohodovnijih OPG na bazi državne zemlje ! U Slavoniji NEMAMO akumulacije i sustave za navodnjavanje pa se NE MOŽE ići na dohodovnije kulture ! IMAO sam 5 godina DOHODOVNIJU kulturu ( JAGODE ) ! To je ; sadnice , crijeva za navodnjavanje , ambalaža , berači , troškovi transporta ! Nasad na jednoj parceli bude 3 godine ! U stočarstvu proizvodnja se temelji na FARMERSKOM uzgoju , a za to treba imati ZEMLJU !PREŠAO sam preko zemlje STOČARSKIH farmi u SLOVENIJI i na sjeveru Njemačke , a u brdskoj Slavoniji čuvao sam krave roditelja sa ostalim iz sela ! Sada krava više nema , a ni ljudi u selu !
Farma Lužak
prije 1 mjesec
E moj Slobodane biti glup je genetski osobina nasljediva od predaka a biti budala je stvar osobine odluke. Naše poljoprivredno gospodarstvo je u Gorskom kotaru, na preko 700 metara nadmorske visine gdje ne uspijeva niti kukuruz niti pšenica a lucerna je dvogodišnja kultura jer ju zima gotovo svake godine uništi. Prema tome ne vidim način možemo uspoređivati takovo poljoprivredno gospodarstvo sa bilo kojim iz Slavonije ili Baranje. Jedan hektar u Slavoniji daje prihod ko 10 hektara u Gorskom kotaru ili Lici. Ali i kod nas ima uspješnih poljoprivrednih gospodarstava koja su prestali prodavati sirovinu i počeli raditi finalni proizvod, najčešće su to male sirane ali ima i dosta stočara koji umjesto da prodaju telad istu tome i prodaju kroz meso u paketima. I kako mogu vidjeti nitko nema problema sa prodajom niti sa cijenom koju postiže. A svi su bili na koljenima kad su predavali mljeko mljekarama ili prodavali telad od 150 kilometara.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Makeba koji su to naši tradicionalni oblici proizvodnje ? Od 1536 u Turskom Carstvu Slavonci su obrađivali zemlju dajući turskom zemaljskom gospodaru 10 % žitarica , Turskome caru 3 forinte po kući ! Austrijanci početkom 18 stoljeća uvedoše kmetstvo , koje Jelačić 1848 godine proglasom ukine i crkvenu desetinu ! I onda Srbi i Hrvati agrarnom reformom 1919 napraviše previše seljaka i sirotinju ! Sirotinju smo pravili i od 1945 ! I 2024 VEĆINA seljačke poljoprivrede je za MUZEJ ! Većina OPG zemlju obrađuje REKREATIVNO jer VEĆINA ima prihode izvan poljoprivrede sa zaposlenjem ili mirovinom !U brdskoj Slavoniji imamo KATASTROFALNU USITNJENOST , prevelik broj živih i umrlih vlasnika ! Dio ljudi koji su dobili veće državne parcele kupnjom ili sramotnim zakupom , nemaju pojma kolika je muka i trošak da bi u brdsko- planinskoj Hrvatskoj ili otocima formirali parcelu od bar jedan hektar ! Hrvatski seljački sektor je NAJPRIMITIVNIJI u EU i tu pomaka NEMA bez formiranja DOHODVNIH OPG na bazi državne i privatne zemlje ! REŽIM u Zagrebu ne ide u tom smjeru , pa nas čeka SMANJIVANJE OPG UMIRANJEM nas STARIH i ZAKOROVLJENJE zemlje posebno u brdsko- planinskim dijelovima !
Makeba
prije 1 mjesec
Podjela između poljoprivrednika ne vodi nikud . Ja nisam peradar ali podržavam male I srednje peradare i protiv sam megafarmi. Kažu mi ma nek se to makne iz moje Opčine u Podravinu , Slavoniju. Ja kažem ne Ja sam protiv takvog oblika proizvodnje igdje u RH. podržimo naše petadare da budu uspješni i podignu proizvodnju . Industrijalizacija peradarstva je uvod u industralizaciju poljoprivrede i zatiranja naših tradicionalnih oblika proizvodnje i odlasku sa naših ognjišta.
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Farma Lužak ne dijeli poljoprivrednike na velike i male, nego na uspješne i neuspješna. O tome je pisao i gosp. Malić koji je rekao da je najpovoljniji odnos uloženog kapitala/ostvarene dobiti kada se radi državna zemlja uz mali zakup po ha. Budući da Farma Lužak spada u "uspješne" poljoprivrednike, molim samo da nam kaže koliko državne zemlje radi, da mi ostali neuspješni ratari iz Slavonije vidimo kako gleda na hrvatsku poljoprivredu, kao mali ili kao veliki. Sretna Nova 2025. svim poljoprivrednicima, i velikim i malim.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Na usitnjenom zemljištu , sa ne dohodovnim kulturama , očekivani bruto proizvod po ha ne može biti velik ! U stočarstvu na kamenjaru broj stoke limitiran je radi malo trave ! Nemamo sustave za navodnjavanje pa ne možemo ići ni na dohodovnije kulture ! Većina hrvatske zemlje je LOŠE kvalitete , pogotovo brdsko planinski dio i kamenjar u Dalmaciji , Istra , otoci !Prešao sam veliki dio Hrvatske PJEŠICE , BIO U VIŠE DRŽAVA ISTOČNE I ZAPADNE Europe , prešao sjeverni dio Afrike od Tunisa do Egipta !
Marta Radić
prije 1 mjesec
Slažem se , produktuvnost nije ključ uspjeha , već samo jedna karika u lancu usoješnosti. Živimo još uvjek u prošlosti , nažalost moramo se probuditi. Zemlje EU koje su nam bile godinama uzor po produktivnosti , nažalost danas imaju isti problem koji i mi u RH , a on se zove održiva poljoprivredna proizvodnja. E sad kako održati proizvodnju uz pad profitabilnosti , uzrokovane niskim cijenama proizvoda , visokim inputima , klimatskim promjenama , nesigurnom tržištu i dr. Sve kulture u poljoprivredi imaju isti problem..samo su u prednosti one , koje imaju bolje uređeno tržište.
Makeba
prije 1 mjesec
Pa kad su ovi vani tak produktivni zakaj stalno prosvjeduju pogotovo Francuzi koji su Ukrajinskim peradarima rekli ne , a mi im ljubimo stopala . A znamo da naši mali peradari to neće preživjeti. Mi smo bolestan narod nekaj ne štima sa nama.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Hrvatski telekom zaradi onoliko koliko hoće jer sami određuju cijenu i može mu se jer su zakonom zaštićeni ko Lički medvjedi.Povisuju cijene ,unutar već potpisanig ugovora ,koji ne možete prekinuti.Hrvatski seljak "proda",ili bolje reći preda pšenicu na silos i dobije onoliko koliko mu se smiluju.Obično cijena bude barem 25% niža,nego u uređenim državama,ili kako vi navodite prosperitetnim.Hrvatskom seljaku trgovački lanci prekinu otkup povrća pa ga bacaju,jer imaju jeftinije iz uvoza,a ovdje često navodite kako je povrtlarstvo moguće riješenje za ratare.Zbrojite ukupne hektare u ratarstvu i pokušajte zamisliti da se 10% te površine prebaci u uzgoj kamilice,ili krompira.Kolike bi to bile količine i kakva bi onda bila njihova cijena na tržištu.Stalno političari i struka prebacuju krivicu isključivo na seljaka i potenciraju problem produktivnosti,a što je produktivnost,ili novostvorena vrijednost po jedinici površine?Količina nekog proizvoda puta ostvarena cijena.Može seljak proizvesti rekordnu količinu.,ali na cijenu ne utječe,pa ako je cijena ispod proizvođačke ispada da što više prizvedeš si u većem minusu.Problem je politika i neuređeno tržište,ili bolje rečeno nebriga države za domaću proizvodnju.Kod nas vlada totalni kaos i zato uvoznici i općenito špekulanti jedino zarađuju.Dokle god je tako poljoprivrednici idu u propastMožemo mi izmišljati egzotične kulture i navoditi ih kao svijetle primjere,ali to su izuzeci i to nikada ne može biti pravilo.Kada god neka kultura postigne određene količine,eto otkupljivača koji im ruše cijenu,jer u našoj državi mogu kako hoće.Kod nas ništa nije do kraja planski uređeno ili se ne provode već postojeći zakoni,nego je sve stihijski,a znamo kome to ide u prilog.G. Maliću da sutra nemate drugoga izbora i sav svoj kapital morate uložiti u poljoprivredu i od toga živjeti pitao bi vas kako bi ponoći spavali.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Početak je bio kad je netko odlučio da svaki traktorista iz bivšeg Pik a može biti vlasnik poljoprivrednog gospodarstva ali je zaboravio objasniti ljudima da treba poslovati u tržišnioj utakmici . Sve poslje toga su posljedice te politike. A se produktivnost i efikasnosti tiče, to je statistika Eurosata,dakle malo ozbiljnije institucije od Hrvatskog statistickog zavoda i temelji se između ostalog na novostvorenoj vrednosti po jedinici površine, dakle prohodu po hektaru. I tu je Hrvatska na nivou 30% ostalih zemalja članica EU ali nije ni na 20% onih članica iz koje nam dolazi 95% poljoprivrednih proizvoda.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Vi gospodine Malić morate ići na tečaj sa kriminalcima iz Ne hrvatskog sabora i Ne hrvatske vlade ! Zašto su Slavonci 1536 prešli na stranu TURAKA i u UREĐENOM Turskom Carstvu živjeli 165 godina dok nas nisu OKUPIRALI Austrijanci i uveli KMETSTVO! Analitika u Turskom Carstvu ; Turskom caru 3 forinte po kući , TURSKOME zemaljskom gospodaru 10 % žitarica , NIKADA bolja situacija za seljake ! Vi izvršite davanja za vrijeme kmetstva ! I onda 1919 i SRPSKO - hrvatska agrarna reforma ! Pa 1945 i REFORMA Brozovih KOMUNISTA , OBVEZE 45 po površini , SUŠA i onda je djed morao KUPITI dio žita da DA za obvezu , pa porezi ! I reforma Brozovih komunista 91 predvođenih Tuđmanom , sa LOPOVSKOM privatizacijom poljoprivrednih poduzeća i MODELOM snalazite se drugovi seljaci ! Dio drugova seljaka SNAŠLI su kupnjom dijela državne zemlje ili zakupom primjera UNIŠTENOG Jasinja iz Sl. Broda ! A ja se nisam snašao u brdskoj Slavoniji jer od 1999 NE MOGU kupiti nekoliko ha državne zemlje za koju sam radio da ide na OVO SRANJE koje nazvaše rh , već sam dobio za vrijeme KRETENA Milanovića na privremeni zakup od 5 godina , istekom toga za vrijeme KRETENA Plenkovića dadoše mi na 2 pa istekom 2 na 1 godinu ! Pa KAKO onda ići na DOHODOVNIJE kulture ! A , KRETENI koje navodim i KRETEN Jakopović , MOGU vidjeti ugovore za 5 , 2 i JEDNU godinu ! NEMOJTE pisati jer Vi o hrvatskoj poljoprivredi nemate pojma , a ne treba puno pameti da se shvati KAKO smo došli do sadašnjeg stanja !
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
bas ti je analitika. nisko stovrena vrijednost?? a osim price gdje su ti podaci za pricu? gdje su brojevi? ne vidim koliko litara mlijeka daje krava kod nas a koliko tamo gdje je "visoka produktivnost"? koliko teladi oteli krava u krava tele kod nas a koliko u "produkivnim"? a jos kod svih tih nevjerovatnih analiticara, jos nisam vidio da postave sve brojeve, poticaj, prodajne cjene..., kod nas i kod "produktivnih". dajte vi brojeve u svoje analitike i odakle vam te informacije, a ne samo svoje price.