Krenula je berba badema u Hrvatskoj

Hrvatska ima oko 900 hektara badema, od čega je većina nasada u Zadarskoj županiji. I sad je došlo doba godine koje svi jedva čekamo jer je vrijeme da uloženo vrijeme, rad strojeva, gorivo i repromaterijal pretvorimo u proizvod koji možemo prodati i za par mjeseci unovčiti u obliku love na računima.

Dugih je to 12 mjeseci, tako je to u poljoprivredi - sporo.

Ovu proizvodnu godinu s jedne strane karakterizira kompletni izostanak proljetnih mrazova, što nakon par teških obećava rekordne prinose u hrvatskim nasadima. S druge strane, sušno proljeće i još sušnije ljeto dovelo je do šteta na plodovima i stablima i nikad ranije berbe, jer neke sorte na zemljištima koje imaju visok udjel kamena već su suhe i nekoliko dana spremne za berbu.

Utrka s vremenom

Kreće utrka s vremenom, jer badem treba što prije skinuti, osušiti i uskladištiti. S obzirom da nakon ovih vrućina očekujemo prije ili kasnije jednu dobru kišu s mogućom olujom, moglo bi se dogoditii da zreli završi na tlu umjesto u skladištu.

O tome kako beremo i kako se pripremamo već sam pisao, pa zainteresiranog čitatelja Poljoprivrednih priča kojeg zanimaju pretjerani detalji pasioniranog optimizatora upućujem na svoju proljetnu priču - Berba badema unplugged. Sve zasad funkcionira kako sam zamislio, što pokazuje važnost pripreme u našem poslu.

Mi, Zrno zdravlja d.o.o., smo krenuli u petak sa strojnom berbom, takozvano propuhivanje kanala. Nije prava berba, ali trebate neku prvu količinu da isprobate kako stvari funkcioniraju. Pobrali smo prvih 150 stabala, isprobali strojeve i organizaciju posla, i nakon toga išli popravljati što treba. Naravno da je propustilo pokoje hidraulično crijevo i da su elektroventili malo štekali jer stroj koji stoji godinu dana uvijek ima nekih bolesti za riješiti, a treba i uhodati nove ljude, propuhati kanale organizacije i tko-što-kada radi. Sreću što sve štima zamijenila je spoznaja - još samo 100 puta tako, i gotovi smo sa strojnom berbom. To je još puno sunce-sati i litara vode koje će pregrijani berači popiti.

U subotu smo “propuhali kanale” i za ručnu berbu, jer dobar dio našeg nasada još su mališani i nisu spremni za strojnu berbu. U subotu smo pobrali oko 500 kg badema na oko 1.000 mladih stabala. Valja ubaciti još koju kariolu u proces, moj “ižinj” s mrežama nije funkcionirao najbolje, pa ću ižinjavati još kroz vikend.

A niti nova korubalica ne radi kako treba, nismo još propuhali kanale za strojno sušenje, posla je kao u priči i vaš omiljeni poljoprivredni pričač priča ovih dana šljaka 12 sati dnevno, potroši dosta kreme za sunčanje, tri majice dnevno i jako loše spava. Ne pomaže više niti opuštanje pred spavanje uz “Zvonili ste milorde”.

Strojna i ručna berba

U ponedjeljak smo krenuli zaozbiljno, što znači paralelna strojna i ručna berba. Pod “zaozbiljno” mislim zaozbiljno za bukovačkih +37°C, bez vjetra. Krenuli smo u 5:45, završili u 11:15 sati. Poslije je lakše, badem treba prevesti i osušiti, otići do dućana po stvari za sutra.

Plod je odličan, vlaga u prosjeku desetak posto, dobro ispunjen, i zlaćaste boje. Nek' tako i ostane.

Badem u Hrvatskoj

Što znači rekordna berba badema u Hrvatskoj? Teško je precizno procijeniti kolike su stvarne količine koje se poberu. Nisam na Državnom zavodu za statistiku pronašao relevantne podatke, iako kod ispunjavanja podataka (što radim kvartalno) ima kategorija badema, što znači da podaci postoje - moram poslati e-mail, DZS obično brzo odgovara - rekao bih da se u zadnjih par godina radi o par stotina tona godišnje badema u ljusci (FAO podaci kažu 100-400 tona godišnje u zadnjih 5 godina).

Usporedbe radi, Hrvatska uveze oko 1.000 tona godišnje badema u jegri, pa ako pretpostavim prosječan randman od 30%, ispada da nam je samodostatnost ispod 10%.

Sramota za mediteransku zemlju koja ima toliko zapuštenog privatnog i državnog zemljišta.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Od 900 hektara nasada svojim očima sam vidio barem 300 hektara, pa si utvaram da imam neku sliku i potencijala i uroda u Hrvatskoj. Iz toga razloga vjerujem da će Hrvatska ove godine pobrati između 500 i 1.000 tona badema u ljusci. Naizgled malen prinos, ali mnogi naši bajamari, bademari i mendulari nisu za ocjenu odličan, a mnogi su i debelo ispod toga. To govorim iz razloga što malo tko odrađuje kvalitetnu agrotehniku, da se slabo “poliva” i gnoji, i da je dio nasada na lošimi škrtim pozicijama. Možda i važnije za sadašnje prinose od debelo ispod tone po hektaru, činjenicu da je dosta hektara mladih nasada u podizanju (kao što je i veći dio našeg nasada).

Kakva šteta, kakva grijota

Hrvatsku industriju badema tek čeka odrastanje, podizanje tehnoloških znanja, mehaniziranosti polja i preradbenih kapaciteta. Tržišni potencijal je dobar. Hrvatski badem ima potencijal biti ono što je i hrvatsko maslinovo ulje - premium po svojoj veličini, kvaliteti i okusu. Na nama je da to ostvarimo.

Koji je potencijal ove grane poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj? 10.000 hektara kvalitetnog nasada rješava hrvatsku samodostatnost u proizvodnji badema. Kad prolazite na A1 kroz Zadarsku županiju samo se osvrnite - to su ova zapuštena privatna i neiskorištena državna zemljišta vama s lijeva i s desna.

Jer i narod i država su odlučili da je bolje da tu raste smreka, bor i drača, nego nasadi badema, maslina ili smokava. Kakva šteta. Kakva grijota, rekli bi Dalmoši.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor