# @KLUB (3465)

Purgerska gastronomija i domaća kapljica

U Zagrebu razvija se ugostiteljska ponuda stranih nacionalnih kuhinja a dio restorana treba ostati vjeran tradicionalnoj kuhinji i lokalnim vinima. Suglasili se ugostitelji i vinari najavljujući 5. BregFest, festival vina Bregovite Hrvatske.
„Na zagrebačkim ulicama danas možemo osjetiti mirise kineske, indijske, filipinske i drugih egzotičnih kuhinja, no strani gost ovdje mora moći kušati našu kuhinju i naša vina – doživjeti pravi duh Zagreba. Bilo bi lijepo da se s autentičnošću naše ugostiteljske ponude vratimo na ono što smo imali do početka devedesetih godina prošlog stoljeća“, kazao je Tomislav Bolfan, zamjenik predsjednika udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
Ugostitelji i vinari ističu da ključnu ulogu u očuvanju izvorne zagrebačke enogastronomije imaju restorani s dugom tradicijom. Među tim se restoranima ističe onaj najstariji – Skenderica 1912 iz Remeta.
„Skenderica je, zapravo, gostionica i taj mi se naziv sviđa jer ta riječ u svojem korijenu ima riječ 'gost'. Mi smo ovdje kako bismo vas ugostili, a ljudi ovamo dolaze, kako bi se pogostili. Ovdje gajimo pravu zagrebačku kulturu – okupljanje oko stola i stvaranje jela koja se temelje na lokalnim namirnicama i starim receptima, no koje oplemenjujemo duhom vremena. Gosti cijene našu povijest i kulturno nasljeđe“, kazala je Ana Lisak, direktorica Cateringa Tim Lisak koji upravlja Skendericom.
Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska čestitao joj je na priznanju za doprinos ugostiteljstvu Grada Zagreba koje je prije nekoliko dana dobila na 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.
„Središnja bregovita Hrvatska uistinu je bogata vinima – od autohtonih do udomaćenih internacionalnih sorti. Ponosni smo i što je baš naša vinska regija hrvatska kolijevka pjenušaca. Mnogim su stranim gostima na turističkom odredištu upravo lokalno vino i jelo prvi kontakt s kulturom koju su došli upoznati. Zato na našim jelovnicima i vinskim kartama treba biti baš ono što smatramo dijelom svojeg identiteta“, istaknuo je Polovanec.
Sir s vrhnjem, suho meso, ajngemahtec, štrukle, štrudle, knedle… Dio je to okusa Zagreba koje je potrebno očuvati, a uz koje se najbolje sljubljuje domaća kapljica. Uz svježa, lepršava vina koja ova vinska regija dijeli sa svijetom, tu su i autohtone sorte među kojima se ističu škrlet, pušipel i kraljevina.
Zagrepčani danas u potragu za okusima koje pamte iz djetinjstva, često odlaze na rub grada te u okolne županije.
Potvrdio je to i David Štampar iz vinarije Štampar, potpredsjednik udruge Bregovita Hrvatska. Kazao je da obiteljski restorani u Međimurju brižno čuvaju međimursku gastronomiju te uspješno surađuju s lokalnim vinarima. Dodao je da bi i vinarije trebale iskoračiti u ugostiteljstvo – na mjestu gdje vina nastaju, turistima ponuditi njihovo kušanje uz prateće zalogajčiće.
Kako bi Zagrepčani i njihovi gosti što bolje upoznali vina Bregovite Hrvatske, u Laubi, kući za ljude i umjetnost, u petak 23. listopada organizira se 5. BregFest.
„Prvi BregFest imao je 36 izlagača, a ovogodišnji će ih imati 70. Predstavit će se više od 400 vina. Zato ga se u javnosti opravdano naziva vinskim spektaklom. Želimo pokazati bogatstvo naših vina, ali i njegova najveća blaga. Zato će autohtona vina dobiti poseban izložbeni prostor. Za gastronomsku ponudu bit će zaduženi Metro Hrvatska i Hrvatski kuharski savez“, rekla je direktorica Bregovite Hrvatske Suzana Operman.
BregFest će u petak trajati od 13 do 20 sati.
Ulaznice se mogu nabaviti putem sustava Eventim.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Marko Čolić

Purgerska gastronomija i domaća kapljica
 
 U Zagrebu razvija se ugostiteljska ponuda stranih nacionalnih kuhinja a dio restorana treba ostati vjeran tradicionalnoj kuhinji i lokalnim vinima. Suglasili se ugostitelji i vinari najavljujući 5. BregFest, festival vina Bregovite Hrvatske.
 „Na zagrebačkim ulicama danas možemo osjetiti mirise kineske, indijske, filipinske i drugih egzotičnih kuhinja, no strani gost ovdje mora moći kušati našu kuhinju i naša vina – doživjeti pravi duh Zagreba. Bilo bi lijepo da se s autentičnošću naše ugostiteljske ponude vratimo na ono što smo imali do početka devedesetih godina prošlog stoljeća“, kazao je Tomislav Bolfan, zamjenik predsjednika udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
 Ugostitelji i vinari ističu da ključnu ulogu u očuvanju izvorne zagrebačke enogastronomije imaju restorani s dugom tradicijom. Među tim se restoranima ističe onaj najstariji – Skenderica 1912 iz Remeta.
 „Skenderica je, zapravo, gostionica i taj mi se naziv sviđa jer ta riječ u svojem korijenu ima riječ 'gost'. Mi smo ovdje kako bismo vas ugostili, a ljudi ovamo dolaze, kako bi se pogostili. Ovdje gajimo pravu zagrebačku kulturu – okupljanje oko stola i stvaranje jela koja se temelje na lokalnim namirnicama i starim receptima, no koje oplemenjujemo duhom vremena. Gosti cijene našu povijest i kulturno nasljeđe“, kazala je Ana Lisak, direktorica Cateringa Tim Lisak koji upravlja Skendericom.
 Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska čestitao joj je na priznanju za doprinos ugostiteljstvu Grada Zagreba koje je prije nekoliko dana dobila na 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.
 „Središnja bregovita Hrvatska uistinu je bogata vinima – od autohtonih do udomaćenih internacionalnih sorti. Ponosni smo i što je baš naša vinska regija hrvatska kolijevka pjenušaca. Mnogim su stranim gostima na turističkom odredištu upravo lokalno vino i jelo prvi kontakt s kulturom koju su došli upoznati. Zato na našim jelovnicima i vinskim kartama treba biti baš ono što smatramo dijelom svojeg identiteta“, istaknuo je Polovanec.
 Sir s vrhnjem, suho meso, ajngemahtec, štrukle, štrudle, knedle… Dio je to okusa Zagreba koje je potrebno očuvati, a uz koje se najbolje sljubljuje domaća kapljica. Uz svježa, lepršava vina koja ova vinska regija dijeli sa svijetom, tu su i autohtone sorte među kojima se ističu škrlet, pušipel i kraljevina.
 Zagrepčani danas u potragu za okusima koje pamte iz djetinjstva, često odlaze na rub grada te u okolne županije.
 Potvrdio je to i David Štampar iz vinarije Štampar, potpredsjednik udruge Bregovita Hrvatska. Kazao je da obiteljski restorani u Međimurju brižno čuvaju međimursku gastronomiju te uspješno surađuju s lokalnim vinarima. Dodao je da bi i vinarije trebale iskoračiti u ugostiteljstvo – na mjestu gdje vina nastaju, turistima ponuditi njihovo kušanje uz prateće zalogajčiće.
 Kako bi Zagrepčani i njihovi gosti što bolje upoznali vina Bregovite Hrvatske, u Laubi, kući za ljude i umjetnost, u petak 23. listopada organizira se 5. BregFest.
 „Prvi BregFest imao je 36 izlagača, a ovogodišnji će ih imati 70. Predstavit će se više od 400 vina. Zato ga se u javnosti opravdano naziva vinskim spektaklom. Želimo pokazati bogatstvo naših vina, ali i njegova najveća blaga. Zato će autohtona vina dobiti poseban izložbeni prostor. Za gastronomsku ponudu bit će zaduženi Metro Hrvatska i Hrvatski kuharski savez“, rekla je direktorica Bregovite Hrvatske Suzana Operman.
 BregFest će u petak trajati od 13 do 20 sati.
 Ulaznice se mogu nabaviti putem sustava Eventim.
 
 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Marko Čolić

Podravka Agri d.o.o.
prije 1 dan

Tomislav Radić
prije 1 dan

Ministar Vlajčić na otvorenju sajma pršuta u Tinjanu
 
 Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića sudjelovao je na svečanom otvorenju 18. Internacionalnog sajma pršuta - ISAP 2026., koji se od 16. do 18. listopada održava u Tinjanu.
 „Možda smo mala zemlja i ne možemo u svemu konkurirati velikima, ali imamo sjajne proizvode, vrhunsku kvalitetu i ljude koji znaju svoj posao. Iza svakoga ovog pršuta stoje godine rada, znanja i iskustva”, poručio je ministar Vlajčić.
 Ovogodišnji sajam posebno je obilježen obaranjem Guinnessova svjetskog rekorda u kategoriji najvećeg broja osoba koje istodobno režu meso - 285, čime je nadmašen dosadašnji rekord od 205 sudionika, postavljen 2018. godine.
 Hrvatska ima četiri pršuta sa zaštićenim nazivom na razini Europske unije: istarski, krčki, drniški i dalmatinski. Ukupno su 54 hrvatska poljoprivredna i prehrambena proizvoda registrirana u europskim sustavima kvalitete, a među najnovijima su Banski kestenov med i Čepinski kupus, koji su dobili zaštićenu oznaku izvornosti.
 Procijenjena godišnja proizvodnja pršuta u Hrvatskoj premašuje 500 000 komada. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podupire proizvođače i očuvanje kvalitete domaćih proizvoda. Potpora za pršute sa zaštićenim oznakama iznosi 1,70 eura po kilogramu, a u 2025. godini za istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut isplaćeno je ukupno 402.590,66 eura.
 „Nije dovoljno samo govoriti da imamo vrhunske proizvode. Naši proizvođači moraju moći živjeti od svojega rada, ulagati i razvijati proizvodnju. Tradicija ne smije ostati samo na starim ognjištima i u lijepim pričama. Ona mora živjeti, mora se proizvoditi i prodavati, a od nje ljudi moraju moći živjeti”, istaknuo je ministar Vlajčić.
 ISAP 2026. važna je prilika za predstavljanje domaćih proizvođača, njihovih proizvoda i znanja te za povezivanje poljoprivrede, tradicije, gastronomije i turizma. Ovakve manifestacije pridonose jačanju prepoznatljivosti hrvatskih autohtonih proizvoda, poticanju lokalnog gospodarstva i stvaranju dodatnih mogućnosti za razvoj ruralnih područja.
 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

# @KLUB (3465)

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo