Pretraga tekstova
Povodom Svjetskog dana hrane, HAPIH i FAO upozoravaju na pritiske kojima su izloženi poljoprivredno-prehrambeni sustavi te pozivaju na primjenu novih tehnologija i zajedničko djelovanje.
Na globalnoj razini proizvodi se dovoljno hrane za prehranu cjelokupnog svjetskog stanovništva. Unatoč tome, 645 milijuna ljudi i dalje se suočava s glađu, dok si 2,69 milijardi ljudi ne može priuštiti nutritivno uravnoteženu prehranu, navodi u svom priopćenju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
U uvjetima sve izraženijih pritisaka na poljoprivredno-prehrambene sustave, uzrokovanih sukobima, gospodarskom nestabilnošću i klimatskim promjenama, jedan od ključnih globalnih izazova ostaje osiguravanje dostatnih količina sigurne, nutritivno vrijedne i cjenovno pristupačne hrane za sve.
Pod sloganom "Inovacije danas - održiva prehrana sutra" Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) obilježava ovogodišnje izdanje Svjetskog dana hrane, 16. listopada, u više od 150 zemalja diljem svijeta, s ciljem podizanja svijesti o važnosti inovacija za razvoj održivih poljoprivredno-prehrambenih sustava. Ovogodišnji slogan ističe važnost primjene suvremenih tehnologija i inovativnih pristupa, razmjene znanja te prilagodbe i šire primjene provjerenih rješenja radi unaprjeđenja prehrambene sigurnosti.
Klima, bolesti, štetnici i sve manje sorti: Koliko je otporna naša proizvodnja hrane?
"Inovacije u poljoprivredno-prehrambenim sustavima obuhvaćaju različite oblike i pristupe. One uključuju digitalne savjetodavne usluge, podatkovne i informacijske sustave, unaprijeđene sorte poljoprivrednih kultura i primjenu biotehnologije, kao i poljoprivredne terenske škole, modele zadružnog organiziranja, tradicionalne načine gospodarenja zemljištem i vodnim resursima te nove pristupe proizvodnji, tržištu, financiranju i distribuciji", ističe FAO, naglašavajući kako zajednički napori usmjereni na poticanje inovacija mogu doprinijeti razvoju stabilnijih, uključivijih i otpornijih poljoprivredno-prehrambenih sustava koji osiguravaju odgovarajuću prehranu sadašnjih generacija, uz istodobno očuvanje prirodnih resursa o kojima ovise buduće generacije.
FAO poziva javni i privatni sektor, poljoprivrednike, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i pojedince na zajedničko djelovanje s ciljem osiguravanja dostupnosti nutritivno vrijedne, cjenovno pristupačne, sigurne i održivo proizvedene hrane za sve.
Pritom se doprinos javnog sektora može očitovati kroz razvoj i provedbu održivih politika, poticanje ulaganja i jačanje institucionalnih kapaciteta, dok privatni sektor može doprinijeti ulaganjima u inovacije, jačanjem opskrbnih lanaca i razvojem uključivih poslovnih modela.
Doprinos poljoprivrednika može podrazumijevati primjenu održivih poljoprivrednih praksi, a doprinos akademske zajednice može se ogledati u razmjeni znanja, suradnji s kreatorima politika i promicanju pristupa "Jedno zdravlje".
Organizacije civilnog društva mogu poticati pozitivne promjene zagovaranjem održivih prehrambenih sustava i edukacijom javnosti, dok pojedinci mogu doprinijeti odgovornim postupanjem s hranom te pružanjem podrške lokalnim proizvođačima.
Kada odgovarajuće inovacije postanu dostupne onima kojima su najpotrebnije, one će moći doprinijeti stvarnim promjenama u njihovim životima. Djelovanje danas oblikuje budućnost, a svatko od nas ima važnu ulogu u tom procesu, zaključuju u HAPIH-u.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 6 dana
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.