• Korištenje stajnjaka
  • 04.06.2019. 16:30

Racionalno korištenje stajnjaka u ekološkoj proizvodnji vodi ka uspjehu

Stajsko gnojivo je u ekološkoj proizvodnji vrlo često jedino ili jedno od nekoliko gnojiva koje se intenzivno koristi. To opravdava njegova povoljna ekonomska vrijednost, ali i vrijednost za proizvodnju koji isti ima.

Foto: Depositphotos/thefutureis
  • 403
  • 59
  • 0

Proizvodnja zdravstveno ispravnih biljaka imperativ je organske proizvodnje. U tom procesu kontroliranje i racionalno korištenje svih potrebnih inputa je obavezno. Primjena stajnjaka pri tome je nezamjenjiva budući da je ovaj oblik gnojiva vrlo često jedini ili najveći izvor hranjivih tvari za biljku. Stoga, njegova upotreba mora biti racionalna i izbalansirana.

Sakupljanje i skladištenje stajnjaka

Količina hranjivih elemenata i količina organske tvari u stajskom gnojivu na prvom mjestu ovisi o načinu njegovog čuvanja i vremenu njegovog apliciranja na parcelu. Smanjenje sadržaja hraniva u sirovom ili kompostiranom stajnjaku smanjuje se nepravilnim načinom skladištenja istoga. Prilikom skladištenja stajnjaka u ekološkoj proizvodnji obavezno je njegovo čuvanje u betonskim nepropusnim bazenima kako bi se spriječilo otjecanje ocjednih voda u životnu sredinu.

Skladišteni stajnjak potrebno je odmah nakon izuzimanja s mjesta na kojem se čuva i njegovog rasturanja po površini i zaorati. Najveći gubici hranljivih tvari u stajnjaku pronađeni su na parcelama u područjima obilnih padalina gdje dolazi do ispiranja korisnih tvari. Preporuka je stajnjak odmah zaorati u oranični sloj kako bi imao sloj zemljišta kao štit preko koji će onemogućiti njegovo ispiranje. 

Skladišteni stajnjak potrebno je odmah nakon izuzimanja s mjesta na kojem se čuva i njegovog rasturanja po površini i zaorati.

Kod skladištenja stajnjaka vrlo bitno je znati pravilno manipulirati sa stajskom masom. U pravilu stajska masa treba biti visine od 1,5 do 2 metra kako bi se onemogućila brza fermentacija i veliki gubici hranjivih tvari.

Stajnjak nije poželjno ostavljati uskladišten na parceli na kojoj će se aplicirati duže vrijeme. Naprotiv, potrebno ga je odmah zaorati sa zemljišnim slojem. Ukoliko to nije moguće, može se obaviti njegovo malčiranje sa žetvenim ostacima nakon što se rasturi na zemljištu što će spriječiti bespotrebno ispiranje korisnih tvari iz stajnjaka.

Spriječiti kontaminaciju proizvoda stajnjakom

Stajnjak je osnovni hranjivi element i zemljišta i biljaka s jedne strane dok s druge strane može biti izvor zagađenja proizvoda i životne sredine. S time u vezi, potrebno je stajnjak primjenjivati najmanje 60 dana prije žetve kako bi se spriječila kontaminacija povrća.

Pored toga, potrebno je izbjegavati upotrebljavati i koristiti stajnjak tijekom aktivne vegetacije biljaka. Ne koristiti stajnjak svinja, mačaka i pasa u proizvodnji jer se mnoge njihove bolesti mogu prenijeti i na čovjeka. Pored navedenog, voće i povrće je potrebno prije upotrebe dobro oprati.

Ne koristiti stajnjak svinja, mačaka i pasa u proizvodnji jer se mnoge njihove bolesti mogu prenijeti i na čovjeka.

Nepravilno rukovanje stajnjakom može dovesti do kontaminacije svježih proizvoda. Dospijevanje stajnjaka u zemljište za posljedicu ima oslobađanje mnogih kemijskih spojeva. Ista mogu usvojiti biljke i u konačnici može doći do promjene okusa i mirisa povrća, a u najgorem slučaju i do njegove kontaminacije. Stoga, potrebno je stajnjak aplicirati dosta ranije prije sadnje proizvoda, a po mogućnosti, najbolje, u jesen, kako bi se tvari razgradile.

Izbalansirano korištenje stajnjaka

Upotreba stajnjaka u ekološkoj proizvodnji se temelji na principima izbalansirane upotrebe kako bi njegova upotreba ostavljala što više pozitivnih efekata, a minimizirala negativne učinke. Shodno tome, stajnjak sadrži dosta fosfora i kalija, pa njegovo prekomjerno doziranje može dovesti do ožegotina na korijenu, smanjiti tolerantnost na štetnike i patogene, ali i skratiti period čuvanja stajnjaka.

Prekomjerna količina hraniva može blokirati usvajanje ostalih hraniva od strane biljke iako ih u zemljištu ima dovoljno. Višak fosfata onemogućuje usvajanje bakra i cinka, a višak kalija smanjuje usvajanje bora, mangana i magnezija. Pored toga, tijekom razlaganja stajnjaka oslobađaju se brojne organske kiseline pa dolazi do zakiseljavanja zemljišta. Za posljedicu dolazi do nemogućnosti usvajanja kalcija, a nakon toga i do deformiteta plodova i nedovoljnog sazrijevanja.

S druge strane pretjerano doziranje stajnjaka za posljedicu ima stvaranje suviška dušika u zemljištu. Konačna posljedica toga je vegetativni rast biljaka koje ne prati adekvatan razvoj plodova. Stoga, izbalansirana upotreba stajnjaka je od izuzetne važnosti.

Karakteristike i prednosti gnojidbe stajnjakom

Vrlo važno je poznavati i stupanj iskorištavanja stajnjaka budući da stajnjak za razliku od mineralnih gnojiva karakterizira produženo djelovanje. Naime, iako se kalij u prosjeku u prvoj godini u potpunosti iskoristi, iskorištenje dušika je na prosječno 50%, dok je iskorištenje fosfora još manje.

Pored navedenog, važno je koristiti zagorjeli (fermentirani) stajnjak jer on ima najbolji omjer hranjivih tvari i organske tvari, a pored toga najmanje će negativne efekte ostaviti po biljku i zemljište budući da je u eko proizvodnji zabranjeno koristiti komercijalne insekticide na bazi različitih kemijskih aktivnih tvari.  Najmanji vremenski period potreban za sagorjevanje stajnjaka je 5-6 mjeseci, mada je u nekim uvjetima (visoka vlažnost, velika hladnoća), on nešto duži pa doseže čak i do godinu dana i više.


Tagovi

Eko proizvodnja Stajnjak Skladištenje Stajsko gnojivo


Autor

Admir Hodžić

Admir Hodžić

Magistar agronomije, s orijentacijom na ruralni razvoj, inovacije i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Istražuje, analizira i dijeli zanimljive agro teme.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi