Karakteristike i prednosti gnojenja stajnjakom

Smjesa čvrstih i tekućih ekskremenata i prostirke čini najbolju osnovnu hranidbu za poboljšanje i održavanje kvalitetnih fizičko-kemijskih i bioloških osobina zemljišta.

Koncentracija vode, suhe tvari, dušika, fosfora, kalija i niz mikroelemenata predstavlja nezamjenjivo i sasvim sigurno najstarije prirodno gnojivo - stajnjak. Neraskidiva veza između stočarske i biljne proizvodnje je stajnjak, čiji sastav ovisi o vrsti i starosti stoke, vrsti hranidbe, tehnologije uzgoja, vrste prostirke i slično. Stoga različite vrste stajnjaka često poznate i kao "domaća organska gnojiva" imaju posebne karakteristike i prednosti.

Primjena istih zbog specifičnih fizičko-kemijskih osobina, razgradnje i djelovanja u zemljištu je različita. Danas najčešće korišteni oblici stajnjaka su: goveđi, konjski, ovčji, svinjski i stajnjak peradi. Iako je tržište preplavljeno industrijskim mineralnim gnojivima, koja su dopunska, stajnjak je nezamjenjiv u jesenjem osnovnom gnojenju zemljišta.

Primjena stajnjaka

Da bi stajnjak bio upotrebljiv on mora biti "zreo". Sazrijevanje stajnjaka ovisi o nizu faktora poput temperature, vrste gnoja, načina rasprostiranja. Toplim postupkom razgradnje omogućuje se slobodan pristup kisiku, uz veću temperaturu i brže dozrijevanje mase. Ovaj postupak se može usporiti tzv. hladnim postupkom gdje se na zreli sloj stajnjaka rasprostire novi svježi stajnjak. Poželjno bi bilo da sazrijevanje stajnjaka traje najmanje pet do šest mjeseci, pa čak i do osam mjeseci kako bi se dobilo što kvalitetnije gnojivo.

Pravilna upotreba stajnjaka, odnosno unošenje u zemljište zrelog stajnjaka je jedan od osnovnih preduvjeta da bi biljka iskoristila sav hranidbeni potencijal koji gnojivo pruža. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti zadržavanju dušika, odnosno spriječiti isparavanje dušika u ljetnim mjesecima pri visokim temperaturama, a u jesenskoj gnojidbi postoji mogućnost ispiranja u dublje slojeve zemlje pri obilnim kišama. Također vrlo bitno je i vrijeme zaoravanja, od čega ovisi iskorištenost gnojiva u zemljištu, 20-25 cm dubine, stoga je poželjno odmah nakon razbacivanja stajnjaka izvršiti i zaoravanje.

Tabela 1. Iskorištenost stajnjaka u odnosu na vrijeme zaoravanja

Vrste stajnjaka

Goveda preko 500 kg tjelesne mase prema procjenama otprilike godišnje proizvedu oko 14 t svježeg stajnjaka, (11 t zrelog stajnjaka), konji 9 t svježeg odnosno 7 t zrelog stajnjaka. Ovce težine preko 45 kg godišnje otprilike proizvedu 0,7 t svježeg, 0,5 t zrelog stajnjaka, dok svinje preko 100 kg tjelesne mase proizvedu 2,5 t svježeg odnosno 2,0 zrelog stajnjaka u optimalnim uvjetima hranidbe, držanja i dobrog zdravstvenog stanja. Gubici nastaju u procesu sazrijevanja i ovise o uvjetima sazrijevanja i nizu okolinskih vremenskih faktora.

Goveđi stajnjak, često zvan i "hladnim stajnjakom" iz prostog razloga što njegovo otapanje traje dugo i djeluje jako sporo u zemljištu. Sadrži 77.3% vode, 20.3% organske tvari, 0.4% dušika, 0.3% fosfora, 0.5% kalija i ostatak čine kalciji, magneziji i sumpor. Nezamjenjiv u tehnologiji ekološkog uzgoja u voćnjacima, vinogradima i na parcelama za povrćarsku proizvodnju.

Konjski stajnjak zbog većeg sadržaja nesvarene organske tvari proces razlaganja je jako intenzivan te se ovaj stajnjak svrstava u grupu "toplih stajnjaka" koji prilikom unosa u zemljište vrlo brzo djeluje. Sadrži 71.3% vode, 25.4% organske tvari, 0.6% dušika, 0.3% fosfora, 0.6% kalija i ostatak čine kalciji, magneziji i sumpor. Konjski stajnjak pogodan za osnovnu gnojidbu za biljke koje zahtijevaju gnojivo sa više organske tvari (krumpir, repa, celer, kao i ostali plodovi povrća).

Ovčji stajnjak spada u grupu "toplih stajnjaka" pogodnih za teža i hladnija zemljišta. Sadrži lako razgradive tvari i jako nizak postotak celuloze. Sadrži 63.4% vode, 31.8% organske tvari, 0.9% dušika, 0.5% fosfora, 0.8% kalija i ostatak čine kalciji, magneziji i sumpor. Jako je sličan konjskom stajnjaku sa vrlo bogatom mikroflorom te je pogodan za mješavinu sa ostalim stajskim gnojivima.

Ne pretjerivati s količinama

Svinjski stajnjak preporučuje se da se koristi samo za lakša zemljišta zbog neintenzivne mikrobiološke aktivnosti. Za razliku od ostalih stajnjaka udio prostirke je manji i kvaliteta direktno ovisi o vrsti ishrane. Sadrži 72.4% vode, 25.0% organske tvari, 0.6% dušika , 0.5% fosfora, 0.4% kalija i ostatak čine kalciji, magneziji i sumpor.

Stajnjak peradi svrstava se u koncentrirana gnojiva izuzetno bogata hranivima sa većim postotkom sadržaja dušika i fosfora u odnosu na druga gnojiva. Vrlo bitno je koristiti stajnjak starijih životinja kokoški u dužem vremenskom periodu uzgoja, u odnosu na mlađe životinje kod kojih stajnjak ima manje hranjivih tvari. U narodu poznat stajnjak kao pilićar vrlo jakog mirisa i gnojivo koje vrlo brzo djeluje u zemlji nakon zaoravanja. Ne treba pretjerivati sa količinama jer zbog svoje jačine može spržiti korijenov sistem. Izuzetno pogodno gnojivo za ratarske kulture u uzgoju na otvorenom.

Foto: Bigstockphoto/budabar