Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Permakultura
  • 27.01.2025. 10:30
  • Istarska, Pula

Kako pripremiti perma gredicu u zimskim uvjetima za ranu sjetvu povrtnih kultura

Ovim načinom vrtlarenja pokušavamo stvoriti što bolji suživot prirode i čovjeka te promicati održivi način uzgoja hrane, čulo se na radionici u Puli

Kako pripremiti perma gredicu u zimskim uvjetima za ranu sjetvu povrtnih kultura
Foto: Morena Sinčić
  • 306
  • 47
  • 0

U Društvenom vrtu Gregovica u Puli u organizaciji Udruge Zelena Istra, radionicu sjetve i sadnje na podzemnim i nadzemnim gredicama održala je Marina Skorup, volonterka u Vrtu.

Za ovakav tip vrtlarenja nisu potrebna klasična gnojiva te upotreba pesticida jer se koriste razni pripravci od biljaka koje rastu u vrtu.

Prirodnim resursima do održivog načina uzgoja

U perma gredicama koriste se svi prirodni resursi, ništa se ne baca, sve se ponovno koristi. Ono što ostane iz prethodne berbe, ponovno se vraća na gredice. Tako se na osušeno lišće, korijenje i stabljike polaže sloj sijena, a nakon toga odstajali, višegodišnji kompostirani kozji gnoj.

Nakon teorijskog izlaganja volonterke Marine, polaznici radionice primijenili su znanje i rasporedili se na dvije gredice, dužine cca 4 metra i optimalne širine metar i 20 cm kako bi se moglo pristupiti s jedne i s druge strane. Na svakom kraju uzdužne gredice ostavilo se 30-ak cm za sadnju sideratnog cvijeća, kao što su kadifica, dragoljub ili neven, uz začinsko bilje: mentu, bosiljak i dr., koje će štititi nasad od raznih nematoda, gljivica i drugih štetnika.

"Na prvoj gredici, prošle godine sadio se krumpir na travi uz jako dobre rezultate koja nam je poslije koristila za odlaganje svog biootpada iz kućanstava do zime te bila pokrivena slamom", kazala je Marina Skorup te dodala kako se biootpad većinom do sad, razgradio i na tu gredicu postavio odležali kompostirani kozji gnoj.

Kako se riješiti puževa? Probajte permakulturni pristup

U prvi i zadnji red polaznici su posijali blitvu i ciklu. Nakon toga su napravili još tri dužna reda u koje su ugradili kartone presavijene širine cca 15 cm. Konačni izgled je u obliku slova "V". U tako oblikovane kartone, polaznici su napunili sitnim kompostom i u svaki red posijali: mrkvu, cikoriju (radić) i peršin.

Marina Skorup strpljivo je odgovarala na brojna pitanja 

Paralelno s izgradnjom redova za kartone, zatvarao se red posijan ciklom i blitvom. Blitva i cikla niču puno ranije nego mrkva i peršin, kojima treba 20-30 dana do nicanja.

Kako spriječiti najezdu štetnika

Ovim načinom sjetve pokušava se spriječiti najezda mrkvine i lukove muhe koje imaju više generacija godišnje. Mrkvine muhe, naime, nisko lete, te se - ističe Marina, nadamo kako neće naći put do mrkve i tamo odložiti jajašca, jer blitva i cikla će već imati dobro razvijenu lisnatu masu. Umjesto blitve i cikle, može se posaditi i grašak ili neke druge lisnate kulture u ovom razdoblju.

Između redova, direktno u zemlju, posadio se luk srebrenac koji će se koristiti kao mladi luk na proljeće.

Na drugu gredicu primijenio se isti način sjetve i sadnje uz upotrebu kartona, samo s različitim kulturama. U prvi red je posađen bob u cik-cak koji na sebe privlači lisne uši i u slučaju proljetnih toplijih zraka sunca, bit će dobra zaštita za druge kulture.

Nakon boba, posijala se crna rotkva i crvena rotkvica, dok se u karton posijao pastrnjak i lisnati celer. Na tu se gredicu također posadio luk za ranu proljetnu berbu.

To nije samo uzgoj hrane 

Bila je ovo zapravo vrlo aktivna interaktivna radionica u kojoj su polaznici znatiželjno i oduševljeno postavljali pitanja, a Marina strpljivo odgovarala i svima se posvetila. Polazniku Valteru Gržiniću iz Pule ovo je prvi dolazak na radionicu za koju je rekao da je fantastična i kako bi volio da ih je sve češće jer će mu prenijeto znanje biti jako korisno. Polaznik Dario došao je sa sjevera Istre na ovu radionicu i iznio svoj konkretan interes za povišenu gredicu u svom vrtu jer želi naučiti i primijeniti što više o ovom načinu uzgoja hrane.

U permakulturi koriste se svi prirodni resursi, ništa se ne baca

Polaznica radionice bila je i umirovljena profesorica, Teodora Beletić iz Pule, ujedno i pokretačica Inicijative za bolju zajednicu te vijećnica u MO Gregovica. Teodora i sama ima svoju zemlju koju pokušava obrađivati u skladu sa filozofijom permakulture.

"To nije samo uzgoj hrane već jedna filozofija, stil života, od principa arhitekture, a pogotovo etike koja je jedna od najvažnijih poticaja da se pokuša riješiti ključni problem našeg društva a to su klimatske promjene koje se događaju puno brže od predviđenog", upozorila je profesorica i kazala kako ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni koja je to opasnost za budućnost našeg društva. 

Kako uzgajati hranu prirodnim metodama?

Profesoricu Teodoru koja je cijeli svoj radni vijek provela učeći mlade, veseli činjenica što se u ove radionice uključila i Udruga za mlade ZUM te se nada kako će uz ostale građane svih dobnih skupina, na ovakve radionice i slične projekte odazvati i mladi iz osnovnih i srednjih škola jer budućnost mladih je upravo u permakulturnom stilu života i holističkom pristupu svijetu. "Dok je profit ispred ljudi i prirode, nećemo moći postići kvalitetan život kojem svi težimo", zaključila je Teodora Beletić.

Društveni vrt Gregovica - promotor održivog razvoja u lokalnoj zajednici

Društveni vrt Gregovica, dan ranije posjetili su i učenici OŠ Giuseppina Martinuzzi iz Pule u sklopu nastave građanskog odgoja. Uz stručno vodstvo volonterke Marine Skorup učenici su posadili ukrasno i ljekovito bilje u povišene gredice izrađene u Radionici Re-Gepetto od starih automobilskih guma i letvica od starih paleta.

Radionici su se i ovoga puta odazvali brojni polaznici 

Tijekom boravka učenika, postavljen je i Putokaz, drvena ploča s natpisom Društvenog vrta koji je osmislila i nasliklala volonterka Zelene Istre, Nataša Rašović Bodiš. Daske za natpis donirala je Šumarija Pula - kazala je dunja Mickov, stručna suradnica Udruge Zelena Istra.

I ova radionica odžala se u sklopu projekta "POdrži - permakulturom do održivosti" kojeg je financirao Grad Pula.


Fotoprilog


Tagovi

Permakultura Povišene perma gredice Marina Skorup Besplatna radionica Društveni vrt Gregovica Pula Udruga Zelena Istra


Autorica

Morena Sinčić

Više [+]

Diplomirana novinarka, velika zaljubljenica u prirodu koja je zadnjih desetak godina provela s fotoaparatom "hvatajući" kukce, ostale životinje i naravno promjene koje se neminovno događaju u njoj. Voli uzgajati povrće, ali kako nema zemlju, sadi na balkonu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Europskom poljoprivredom dominiraju stariji poljoprivrednici - udio žena među mlađim nositeljima gospodarstava tek 32 posto

Europska poljoprivreda suočava se s problemom starenja. Samo 6 % poljoprivrednika u EU-u mlađe je od 35 godina, dok je više od polovice starije od 55 godina. Otprilike tr...

Više [+]