Kako uzgajati hranu prirodnim metodama?

Besplatnu radionicu o zelenoj gnojidbi i permakulturi u organizaciji Udruge Zelena Istra u Društvenom vrtu Gregovica u Puli održala je Marina Marija Skorup, poljoprivredna tehničarka i permakulturna praktičarka.

Rođena Slavonka, u Istru je došla prije trideset godina. Kaže kako se svojom strukom poljoprivrednog tehničara nije bavila sve dok nije kupila svoju zemlju.

"Permakultura osim što sve više privlači mlade ljude, a i kada dođeš u neke godine, fizički je jednostavnija od konvencionalnog načina uzgoja biljaka. Obzirom da se klima u zadnjih nekoliko godina promijenila, ovo je jedan od načina održivog uzgoja u vrtlarstvu", kaže. 

Zelena gnojidba u prosincu?

Mnogi se čude i pitaju kako u ovo vrijeme početi sa zelenom gnojidbom, ali Marina kaže kako klima u Puli to dozvoljava, nije kao na kontinentu još nije toliko hladno i nema mraza, pa je i to moguće. 

Sudionicima ove radionice je objasnila kako određene biljke mogu poboljšati strukturu tla, povećati njegovu plodnost te omogućiti bolje zadržavanje vlage i minerala. Saznali su koje biljke koristiti za zelenu gnojidbu i koje kulture sijati radi bolje strukture tla.

Krene se korak po korak, ali osmišljeno. Obično s nadzemnim perma modelima, a nakon godinu, dvije idu podzemni perma modeli, a pravi rezultat vidi se tek nakon 3 do 4 godine. 

"Za ovakav tip vrtlarenja nisu potrebna klasična gnojiva te upotreba pesticida jer koristimo razne pripravke od biljaka koje rastu u našem vrtu", naglašava Marina. Za sušnih razdoblja na ovaj način se zadržava vlaga u zemlji, malčiranjem i uslojavanjem, dio po dio.

Marina otkiva kako je korijen pirike, koje inače svugdje raste kao korov, zapravo ljekovit i jako dobar u prihrani tla.

U permakulturi se koriste svi prirodni resursi

"Recikliramo puno, sve što je ostalo iza berbe vraćamo na gredice, poput osušenih stabiljka, korijenja, lišća i ostalog sušenog materijala. Nakon toga polažemo sloj sijena kojeg zalijemo i na to ide odstajao kompostirani kozji gnoj", pojašnjava.  

Na to smo na radionici posijali mješavinu jednogodišnje djeteline inkarnatka, sjeme graška, slanutka, matovilca, špinata, stare sorta raži i pšenice. Valja napomenuti kako ovo sjeme kasnije nije za berbu već samo da se tlo obogati dušikom i prorahli zemlja. Kada te biljke dostignu određenu visinu, polegnut će se na gredicu. Inače, na ovu pripremljenu gredicu ušuškanu sijenom polaznici su posadili sadne loptice blitve, a na proljeće će se zasaditi krumpir u tzv. gnijezda koji će smanjiti prisutnost pirike.

"Cijelu godinu periodično osmišljavamo da nešto raste. Nakon krumpira posadit ćemo tikve i tikvice", dodala je U ovom načinu sadnje nema "dobrih i loših" susjeda, sve biljke rastu zajedno bez problema, bar što se tiče Marininog dosadašnjeg iskustva. 

Očuvanje bioraznolikosti

"Permakultura ne samo da obogaćuje tlo nego i doprinosi očuvanju bioraznolikosti te ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena. Bogato tlo znači bogat urod, a ovakve metode korisne su za svakog vrtlara", zaključuje Marina Marija Skorup.

Većina sudionika radionice u Puli po metodi vrtlarenja na permakulturni način u svojim su vrtovima biljke uzgajali na klasičan način, ali ih je zanimalo isprobati nešto novo pa su se odlučili doći i iz drugih krajeva Istre. 

Rita Velan iz Pazina oduševljena je radionicom i podijelila s nama svoje iskustvo uzgojenih biljaka prema ovoj metodi i kaže kako joj brokula nije do tada nikada tako dobro uspjela. Dodala je kako većina ljudi idu linijom manjeg otpora i kupuju po dućanima, a ona želi održati svoje zdravlje i doprinijeti očuvanju planeta koliko može. Njezina prijateljica iz Karojbe, Jadranka Sorić kaže kako ima oko kuće par povišenih gredica pa će nešto naučeno s ove radionice kombinirati uz svoje, već postojeće metode.

Naša permakulturna praktičarka zadovoljna je ishodom, odnosno sadnjom kada su počeli prije godinu dana u Društvenom vrtu Gregovica, a danas ponosno pokazuje sedam aktivnih gredica dok su u pripremi još tri. 

Sljedeća radionica bavit će se podzemnim perma modelima u koje će se sijati razne biljke, poput mrkve, pastrnjaka, celera i peršina, a najavljena je za kraj siječnja 2025. godine.

Urbani vrtovi - društvene zone

Društveni vrt Gregovica u Puli dio je urbanih vrtova s ukupnom površinom od 1.500 m2 i trajni je projekt kojeg Zelena Istra od 2021. godine razvija u suradnji sa Gradom Pula.

Ovim vrtom upravlja udruga Zelena Istra zajedno s partnerima; Gimnazijom Pula, Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre, Školom za odgoj i obrazovanje Pula, Udrugom za autizam Istra i Studentskom udrugom Pula - upoznala je prisutne Dunja Mickov, stručna suradnica Zelene Istre. Kaže, posvetili su se održivom načinu uzgoja hrane, a odnedavno imaju i prvi urbani pčelinjak kojeg vodi Udruga pčelara Pula.

Za osobe s poteškoćama u kretanju izrađen je i pristupni put u dijelu vrta. Povišene gredice omogućuje vrtlarenje i osobama koja se koriste invalidskim kolicima. Osjetilni vrt pak, namjenjen je svima, a posebno djeci s teškoćama u razvoji i osobama s oštećenim osjetilom vida i sluha.

Urbano vrtlarenje poboljšava pristup zdravoj i lokalno proizvedenoj hrani te omogućuje svojim građanima međusobno druženje i razmjenu iskustva.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.