Permakultura ne samo da obogaćuje tlo nego i doprinosi očuvanju bioraznolikosti te ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena. Bogato tlo znači bogat urod, kazala je Marina Marija Skorup, permakulturna praktičarka na radionici u Puli
Besplatnu radionicu o zelenoj gnojidbi i permakulturi u organizaciji Udruge Zelena Istra u Društvenom vrtu Gregovica u Puli održala je Marina Marija Skorup, poljoprivredna tehničarka i permakulturna praktičarka.
Rođena Slavonka, u Istru je došla prije trideset godina. Kaže kako se svojom strukom poljoprivrednog tehničara nije bavila sve dok nije kupila svoju zemlju.
"Permakultura osim što sve više privlači mlade ljude, a i kada dođeš u neke godine, fizički je jednostavnija od konvencionalnog načina uzgoja biljaka. Obzirom da se klima u zadnjih nekoliko godina promijenila, ovo je jedan od načina održivog uzgoja u vrtlarstvu", kaže.
Mnogi se čude i pitaju kako u ovo vrijeme početi sa zelenom gnojidbom, ali Marina kaže kako klima u Puli to dozvoljava, nije kao na kontinentu još nije toliko hladno i nema mraza, pa je i to moguće.
Sudionicima ove radionice je objasnila kako određene biljke mogu poboljšati strukturu tla, povećati njegovu plodnost te omogućiti bolje zadržavanje vlage i minerala. Saznali su koje biljke koristiti za zelenu gnojidbu i koje kulture sijati radi bolje strukture tla.
Krene se korak po korak, ali osmišljeno. Obično s nadzemnim perma modelima, a nakon godinu, dvije idu podzemni perma modeli, a pravi rezultat vidi se tek nakon 3 do 4 godine.
"Za ovakav tip vrtlarenja nisu potrebna klasična gnojiva te upotreba pesticida jer koristimo razne pripravke od biljaka koje rastu u našem vrtu", naglašava Marina. Za sušnih razdoblja na ovaj način se zadržava vlaga u zemlji, malčiranjem i uslojavanjem, dio po dio.
Marina otkiva kako je korijen pirike, koje inače svugdje raste kao korov, zapravo ljekovit i jako dobar u prihrani tla.
"Recikliramo puno, sve što je ostalo iza berbe vraćamo na gredice, poput osušenih stabiljka, korijenja, lišća i ostalog sušenog materijala. Nakon toga polažemo sloj sijena kojeg zalijemo i na to ide odstajao kompostirani kozji gnoj", pojašnjava.
Na to smo na radionici posijali mješavinu jednogodišnje djeteline inkarnatka, sjeme graška, slanutka, matovilca, špinata, stare sorta raži i pšenice. Valja napomenuti kako ovo sjeme kasnije nije za berbu već samo da se tlo obogati dušikom i prorahli zemlja. Kada te biljke dostignu određenu visinu, polegnut će se na gredicu. Inače, na ovu pripremljenu gredicu ušuškanu sijenom polaznici su posadili sadne loptice blitve, a na proljeće će se zasaditi krumpir u tzv. gnijezda koji će smanjiti prisutnost pirike.
"Cijelu godinu periodično osmišljavamo da nešto raste. Nakon krumpira posadit ćemo tikve i tikvice", dodala je U ovom načinu sadnje nema "dobrih i loših" susjeda, sve biljke rastu zajedno bez problema, bar što se tiče Marininog dosadašnjeg iskustva.
"Permakultura ne samo da obogaćuje tlo nego i doprinosi očuvanju bioraznolikosti te ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena. Bogato tlo znači bogat urod, a ovakve metode korisne su za svakog vrtlara", zaključuje Marina Marija Skorup.
Većina sudionika radionice u Puli po metodi vrtlarenja na permakulturni način u svojim su vrtovima biljke uzgajali na klasičan način, ali ih je zanimalo isprobati nešto novo pa su se odlučili doći i iz drugih krajeva Istre.
Rita Velan iz Pazina oduševljena je radionicom i podijelila s nama svoje iskustvo uzgojenih biljaka prema ovoj metodi i kaže kako joj brokula nije do tada nikada tako dobro uspjela. Dodala je kako većina ljudi idu linijom manjeg otpora i kupuju po dućanima, a ona želi održati svoje zdravlje i doprinijeti očuvanju planeta koliko može. Njezina prijateljica iz Karojbe, Jadranka Sorić kaže kako ima oko kuće par povišenih gredica pa će nešto naučeno s ove radionice kombinirati uz svoje, već postojeće metode.
Naša permakulturna praktičarka zadovoljna je ishodom, odnosno sadnjom kada su počeli prije godinu dana u Društvenom vrtu Gregovica, a danas ponosno pokazuje sedam aktivnih gredica dok su u pripremi još tri.
Sljedeća radionica bavit će se podzemnim perma modelima u koje će se sijati razne biljke, poput mrkve, pastrnjaka, celera i peršina, a najavljena je za kraj siječnja 2025. godine.
Društveni vrt Gregovica u Puli dio je urbanih vrtova s ukupnom površinom od 1.500 m2 i trajni je projekt kojeg Zelena Istra od 2021. godine razvija u suradnji sa Gradom Pula.
Ovim vrtom upravlja udruga Zelena Istra zajedno s partnerima; Gimnazijom Pula, Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre, Školom za odgoj i obrazovanje Pula, Udrugom za autizam Istra i Studentskom udrugom Pula - upoznala je prisutne Dunja Mickov, stručna suradnica Zelene Istre. Kaže, posvetili su se održivom načinu uzgoja hrane, a odnedavno imaju i prvi urbani pčelinjak kojeg vodi Udruga pčelara Pula.
Za osobe s poteškoćama u kretanju izrađen je i pristupni put u dijelu vrta. Povišene gredice omogućuje vrtlarenje i osobama koja se koriste invalidskim kolicima. Osjetilni vrt pak, namjenjen je svima, a posebno djeci s teškoćama u razvoji i osobama s oštećenim osjetilom vida i sluha.
Urbano vrtlarenje poboljšava pristup zdravoj i lokalno proizvedenoj hrani te omogućuje svojim građanima međusobno druženje i razmjenu iskustva.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/