• Bio goriva
  • 17.11.2018. 15:00

Bio briketi i bio peleti - goriva nastala od biljnog materijala

Korištenje bio briketa i bio peleta značajno ublažava emisiju štetnih plinova u atmosferu.

Foto: Pixabay / mikegi
  • 957
  • 114
  • 0

Briketi (naslovna fotografija) predstavljaju komprimirano čvrsto gorivo koje se proizvodi od nadzemne biomase energetskih usjeva, ali i od drugog biljnog materijala, kao što su žetveni ostaci (slama, kukuruzovina, oklasci ječma, sirka, otpaci šećerne trske, ljuske orašastih plodova, otpadaka pri obradi drveta i sl.).

Načini korištenja briketa su sagorijevanje u kotlovskim postrojenjima radi zagrijavanja stambenih zgrada i gospodarskih objekata i njihovo sagorijevanje u termoelektranama radi dobivanja električne energije iz vodene pare.

Bio-briketi ispuštaju manje ugljičnog dioksida

Iako proizvedeni od raznovrsnog biljnog materijala, bio-briketi imaju manje količine nepoželjnih supstanci od čvrstih fosilnih goriva. Iz tog razloga pogodniji su za sagorijevanje od ugljena, zbog smanjene ukupne emisije štetnih plinova. Bio-briketi su dobiveni od biljaka koje su prošle ciklus fotosinteze, što umanjuje učinak staklenika. Bio-briketi u atmosferu ispuštaju manje ugljičnog dioksida za 13,8-41,7%, sumpornih oksida za 11,1-38,5% i značajno manje dušičnih oksida u odnosu na ugljen, što pozitivno utječe na smanjenje efekta staklenika.

Damir Jagušić već se pet godina grije na brikete iz vlastite proizvodnje!

Poštujući Kyoto protokol,, zemlje koje su najveći zagađivači bi povećanim korištenjem bio-briketa značajno ublažile emisiju štetnih plinova u atmosferu.

Proizvodnja bio-briketa

Briketiranje predstavlja postupak sabijanja u što manju zapreminu sirovine, prethodno prosušene biomase na 8%-10% vode, specijalnim prešama - mehaničkim briketirkama. Princip rada svih briketirki je približno isti: biomasa se prethodno osuši i usitni da bi se lakše sabila. Suha biomasa iz prijemnog koša se transportira pužnim dozatorom do konusnog vrha pužnice. Odatle materijal dospijeva u komoru za grijanje u kojoj se formira briket. Formiranje briketa se zatim potiskuje prema random dijelu koji se naziva ekstruder, iz kojeg se on potiskuje van stroja. U sklopu većine strojeva za briketiranje nalazi se i radni dio za pakiranje briketa, tako da se cijeli ciklus proizvodnje odvija u skladu s ekološkim standardima.

Povijest korištenja briketa

Povijest korištenja briketa je vrlo duga, posebno u zemljama južne i istočne Azije (Nepal, Indija, Kina). Prvi komercijalni pogon izgrađen je 1982. godine. U njemu su u početku preko 900 tona raznovrsne biomase prerađivane u bio-brikete. Godine 1984. izgrađene su suvremenije tvornice veće efikasnosti i bolje kvalitete briketa, koji su pravljeni od pljevica riže i melase. Mehendra kraljevska kompanija za očuvanje prirode (KMTNC) i Institut za očuvanje Himalaja (IHC) počeli su 2000. godine proizvodnju smjese ugljena i biomase pomoću specijalno konstruiranog stroja za valjanje. Intenzivan rad na usavršavanju proizvodnje bio briketa nastavljen je i u drugim zemljama koje su siromašne fosilnim gorivima. Danas se proizvodnja briketa iz otpadaka različitog biljnog materijala najviše radi u Japanu u okviru programa "Ogalite".

Pelet
2 kg peleta daje količinu topline kao litra lož ulja ili kubni metar prirodnog plina (Wikimedia / я - сфотографирван)

Bio-peleti imaju visoku toplinsku vrijednost

Bio-peleti predstavljaju granulirana čvrsta goriva standardiziranog oblika, najčešće 10-30 cm dužine, proizvedena od usitnjenog biljnog materijala. Sirovine za izradu peleta mogu poslužiti usitnjena biomasa energetskih usjeva, otpaci pri obradi drveta (piljevina, ogranci, kora), razni žetveni ostaci, kao i industrijski i prehrambeni otpaci. Visoka toplinska vrijednost (dva kilograma peleta daje količinu topline kao jedna litra lož ulja ili jedan kubni metar prirodnog plina), mala emisija štetnih plinova i sadržaj vode ispod 10% čine ovo bio-gorivo pogodnim za grijanje komercijalnih i stambenih objekata.

Od ambrozije pravi pelete za grijanje!

Bio peleti se mogu koristiti i za proizvodnju električne energije u termoelektranama. U Europi i Americi proizvodnja i korištenje bio-peleta rastu iz godine u godinu, tako da su se od 2006. do 2010. one udvostručile, dostižući količinu od preko 14 milijuna tona.

Proizvodnja bio-peleta

Biomasa koja se koristi za proizvodnju peleta prethodno se suši na vlažnost 8%-10%. Osušena masa se drobilicama usitnjava na granule veličine prekrupe i potom prešaju pod visokim tlakom, koji podiže temperature neophodne da se one prirodno slijepe u čvrste valjkaste pelete. Poslije hlađenja na sobnoj temperaturi, peleti se pakiraju u vreće različite mase. Na tržištu se mogu nabaviti mala pakiranja od dva kilograma, do velikih džambo-vreća koje imaju oko 1.000 kg peleta.

Strojna industtija danas nudi postrojenja za proizvodnju peleta različitog kapaciteta, od malih, pogodnih za korištenje u kućanstvu, do velikih industrijskih pogona. Kvalitetno proizvedeni peleti imaju manje od 5% prašine, što povećava njihovu ekološku vrijednost pri sagorijevanju u toplim postrojenjima.


Tagovi

Bio briketi Bio peleti Energetski usjevi Nadzemna biomasa


Autorica

Marija Spasić

Marija Spasić

Doktor biotehničkih nauka oblast ratarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi