Radovi u lipnju: Sijte, sadite, berite, malčirajte, okopavajte i njegujte biljke

Stigao nam je i lipanj, mjesec kada završava proljeće i počinje ljeto, a s njime i sve topliji dani, ali i noći. Ipak, ovaj mjesec zna biti prevrtljiv, što nam dokazuje i ove godine. U nekim je dijelovima zemlje počeo s vremenskim nepogodama poput tuče, a neki se krajevi pak bore sa sušom. Kako god bilo, trebamo biti svjesni da je poljoprivreda proizvodnja pod vedrim nebom i da na vremenske prilike ne možemo utjecati, ali na njih trebamo biti spremni.

Još stignete i sa sjetvom, pogotovo začinskih biljaka

Iako je glavna sjetva u vrtu obavljena tijekom proteklih mjeseci, još uvijek stignete posijati ono što ranije nije niknulo, stradalo je tijekom tuče, suše i slično. Možete posijati i biljke koje će kasnije stvarati urod koji će biti spreman za branje krajem ljeta.

Tako još uvijek stignete sijati mahune, grah, salatu, tikvice, radič, repu, kineski kupus, mrkvu, blitvu i slično. Za neke kulture lipanj je mjesec završetka vegetacije poput graška, pa oslobođene gredice možemo iskoristiti za sadnju i produžiti sezonu branja povrća.

Što posijati poslije zelene salate, krumpira ili graška u ljetnoj sjetvi?

Idealno je vrijeme i za sadnju začinskih biljaka koje vole toplinu i dosta sunca poput bosiljka, vlasca, origana, kadulje i majčine dušice. Nije kasno ni za jednogodišnje cvijeće koje će krasiti vaše terase, balkone i dvorišta, a stigne cvjetati sve do početka jeseni. Ne zaboravite ni redovito uklanjanje ocvalih cvjetova, njihovu prihranu i redovno zalijevanje odstajalom vodom.

Vrijeme je berbe povrća i voća, a stiže i žetva žitarica

Ranije posijani usjevi dolaze u vrijeme za berbu, tako se počinju brati salate, mladi grašak te rane sorte kupusnjača, a vadi se i mladi krumpir te luk srebrenac. Pred kraj mjeseca dolaze i prvi plodovi rajčica, paprika, mahuna i tikvica. Povrće koje još nije spremno za berbu njeguje se, zalijeva, okopava, ali štiti i od bolesti i štetnika. Podsjetimo, vrtlarima koji uzgajaju povrće na manjim površinama, pomoći će neki od prirodnih pripravaka, kao što je onaj od sode bikarbone ili mlijeka. 

Osim povrća za branje nam stižu i voćne vrste. Tako se tijekom ovog mjeseca može uživati u trešnjama, višnjama, jagodama, bobičastom voću poput malina, borovnica, ribizla, joste, ogrozda i slično. Tijekom lipnja bere se i ljekovito bilje koje se kasnije suši poput kadulje, mente, stolisnika, gospine trave i kamilice. Krajem mjeseca kreće i žetva pšenice, ječma, raži, zobi i tritikala.

Zašto, kako i kada prorjeđivati plodove voćaka?

U ovom periodu voćari trebaju obaviti zaštitu voćaka od bolesti i štetnika. Formira se i mladi voćnjak i uklanjaju vodopije, grane koje se križaju, oboljele ili slomljene. U lipnju se kod nekih voćnih vrsta radi i prorjeđivanje plodova, a neke grane će trebati i podbočiti.

Napravite kompost i malč

Tijekom toplijeg vremena, pogotovo kada ima dosta vlage i trava brzo raste pa će ju trebati kositi jednom tjedno. Pokošenu travu kao i ostatak zelene mase poput granja, cvijeća i slično, iskoristite za dobivanje kvalitetnog komposta kojim ćete kasnije obogatiti vrtno tlo i nagraditi biljke.

Koje materijale koristiti za malčiranje?

Pokošena trava se može iskoristiti i za malčiranje vrta, samo pazite da ne sadrži sjeme. U tu svrhu možete koristiti i slamu, lišće, piljevinu, komadiće drveta i slično. Ovo je dobar mjesec i za šišanje i oblikovanje živica i grmova.

Korovi, štetnici i bolesti u vrtu

Već je intenzivno krenula borba s korovima. U lipnju će trebati i okopavati kulture, a neke i zagrnuti poput mahuna, paprike, rajčica, patlidžana. Kada se kopa, najbolje je korov iščupati i iznijeti iz nasada kako se korijen ne bi ponovno primio što se naročito događa kod slaka. Kako biste izbjegli korove, a i zadržali vlagu u tlu možete malčem zaštiti biljke, pogotovo u vrijeme suše.

Plamenjača je najčešća bolest rajčice: Kako zaštititi biljke?

U lipnju se javlja i velik broj štetnika, ove godine posebno lisnih uši, pa pratite njihovu pojavu, a to možete i pomoću žutih ili plavih ljepljivih ploča. Također, zbog povišene vlage i topline trebamo biti spremni i na pojavu gljivičnih bolesti poput plamenjače, pepelnice, sive plijesni... Kako biste izbjegli njihovu pojavu nemojte zalijevati biljku po listovima kako se ne bi stvarala vlaga, a za zaštitu koristite odgovarajuće pripravke.