Pretraga tekstova
Kontroliraju štetnike i održavaju prirodnu ravnotežu ekosustava. No, malo kome je svejedno kada ih vidi u svom okruženju. Evo savjeta kako ih udaljiti
Zmije imaju važnu ulogu u ekosustavima, a samim tim i u vrtovima i voćnjacima.
One kontroliraju štetočine poput miševa, voluharica, štakora, žaba, puževa i drugih malih životinja koje mogu oštetiti usjeve ili voće te tako održavaju prirodnu ravnotežu. Na ovaj način smanjuju upotrebu pesticida, ali i sudjeluju u razgradnji organskog materijala poput lešina životinja ili biljnog otpada te obogaćuju tlo.
No, malo kome je svejedno kada ih vidi u svom okruženju, posebno onima koji nisu upoznati s njihovim vrstama. Tako ima onih koji od obične bjelouške (naslovna fotografija, op.ur.) vide riđokovu i prvo što će napraviti je poželjeti ju nabosti na vile.
Ako ste primijetili veći broj zmija u svom vrtu ili voćnjaku te ako ih se jako bojite, evo nekoliko savjeta kako ih držati podalje.
Uklonite izvore hrane koje će privući miševe, voluharice, štakore i gore navedene životinje. Jer, tamo gdje ima njih, moguće je da će doći i zmije. Očistite sve ono što ih može privući, pa čak i ambalažu od hrane, hranu za ljubimce, hranilice za ptice i sl. Obratite pažnju i na komposter.
One vole vodu pa će se pojaviti u jezercu, fontani ili čak udubini u zemlji gdje se skuplja kišnica. Prekrijte posude u kojima držite vodu za zalijevanje.
Skrivaju se na vlažnim i tamnim mjestima, uz veliko kamenje, ispod hrpe lišća, balvana, starih grana, praznih posuda za cvijeće i sl. Neće se dugo zadržavati ako se nemaju gdje sakriti.
Redovito kosite visoku travu jer se ondje sklanjaju od grabežljivaca kao što su sove i jastrebovi.
Privucite njihove prirodne neprijatelje tako što ćete postaviti T motku na strateškim mjestima oko vrta i voćnjaka. Sove ili jastrebovi rado će sjesti na njih, kao na osmatračnicu, u potrazi za plijenom.
T-motka brani polje od glodavaca - koliko ih treba po hektaru?
Navodno ih odbijaju određene biljke zbog svog mirisa, iako za to nema znanstvenih dokaza. Neke od njih su češnjak, crveni luk, ružmarin, pelin, limunska trava, neven, bosiljak, kadulja, đumbir, timijan.
U slučaju da sretnete zmiju, nemojte ju tjerati, udarati i slično, ona se boji jednako kao i vi, možda i više. U samoobrani vas može napasti i ugristi. Ostanite smireni i lagano se udaljite.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌾Sikirevčani su i ove godine u Tribunju predstavili najbolje od Slavonije u sklopu tradicionalne manifestacije „Tribunjske ljetne jeseni“. Stotinjak mještana Općine Sikirevci sudjelovalo je u trodnevnom druženju koje je kroz gastronomiju,... Više [+]
🌾Sikirevčani su i ove godine u Tribunju predstavili najbolje od Slavonije u sklopu tradicionalne manifestacije „Tribunjske ljetne jeseni“. Stotinjak mještana Općine Sikirevci sudjelovalo je u trodnevnom druženju koje je kroz gastronomiju, kulturu i tradiciju ponovno povezalo Slavoniju i Dalmaciju.
🍗Vrhunac programa bila je Slavonska večer na trgu Škver, gdje je pripremljeno više od tone mesa i podijeljeno više od 1600 porcija domaćih slavonskih specijaliteta - od kulena, kobasica, čvaraka i slanine do čobanca, sarme, graha, prženih jetrica, lepinjica i tradicionalnih kolača.
🪕Program su upotpunili KUD „Sloga“ iz Sikirevaca, tamburaši i zaprega s dva lipicanca, dok su domaćini svojim gostima uzvratili Dalmatinskom večeri uz morske delicije i klapsku pjesmu. Druženje je obuhvatilo i plovidbu šibenskim arhipelagom te posjet otocima.
🐎Suradnja Sikirevaca i Tribunja traje već pet godina, a nastavlja se i iduće godine - u svibnju u Sikirevcima kroz manifestaciju „Tamburicu ja, mandolinu ti“, dok su Tribunjci pozvani i na tradicionalno pokladno jahanje početkom 2027. godine.
💚Cilj ove suradnje je povezati Slavoniju i Dalmaciju kroz ono u čemu su najbolje - tradiciju, gostoprimstvo, kulturu i gastronomiju.