Pregled prema aktivnim tvarima - Sulfonil ureja herbicidi

Sulfonilureja herbicidi nova grupa herbicida, prepoznatljiva po nastavku – sulfuronu imenu svake djelatne tvari. Prve sinteze nastale su u Du Pont-u (lipanj, 1975 g.), zahvaljujući velikom znanju i iskustvu George Lewitt-a. Prvotno su bile namjenjene suzbijanju štetnika. U praksi se nalaze od 1981 g. (klorsulfuron) i trenurno su vodeća grupa po broju djelatnih tvari (vjerojatno...

Pogledaj više...

Sulfonilureja herbicidi nova grupa herbicida, prepoznatljiva po nastavku – sulfuronu imenu svake djelatne tvari. Prve sinteze nastale su u Du Pont-u (lipanj, 1975 g.), zahvaljujući velikom znanju i iskustvu George Lewitt-a. Prvotno su bile namjenjene suzbijanju štetnika. U praksi se nalaze od 1981 g. (klorsulfuron) i trenurno su vodeća grupa po broju djelatnih tvari (vjerojatno i pripravaka) u svijetu (31) i u nas (14). Da se na ovoj grupi herbicida i dalje intenzivno radi vidljivo je na nedavnoj prezentaciji, nove formulaciju (SX) nastale upravo u Du Pont-u. Ista pruža, veću učinkovitost te jednostavniju i sigurniju primjenu. U strukturi im dominiraju sulfonil grupa i ureja, koje na svakoj strani mosta "nose" po jednu benzensku ili heterocikličku jezgru. Zbog svoje izvanredne učinkovitosti, naglašene selektivnosti i ekstremno niske toksičnosti snažan su impuls daljem razvoju i primjeni herbicida. Selektivnost im se temelji na brzini razgradnje u biljci. I neznatne razlike u strukturi molekule (biljke u kojoj se nalaze) određuju brzinu metaboličkih procesa pa tako i tolerantnost kulturne i korovne biljke. U osjetljivih korova i ne tolerantnih kultura metabolizam se odvija usporeno. Slično se događa, kada je primjeni herbicida prethodila primjena organo fosfornih insekticida. Rezultat (usporenog metabolizma) je postepeno slabljenje ovih biljaka i njihovo sigurno odumiranje. U otpornih korova i tolerantnih kultura procesi razgradnje djelatne tvari se odvijaju vrlo brzo. U tako kratkom vremenu djelatna tvar nije u stanju izazvati značajne fiziološke promjene koje bi bile kobne za nju. Nastajanjem, manje toksičnih metabolita destruktivni procesi u biljci prestaju i procesi u biljka se postepeno normaliziraju. Učinkoviti su na veliki broj važnih jednogodišnjih i nekih višegodišnjih monokotiledonih i dikotiledonih korova. Mehanizam njihova djelovanja u uskoj je vezi sa sintezom lančastih aminokiselina: valina, leucina i izoleucina. Herbicidni učinak je rezultat inhibicije enzima acetolaktat sintaze (ALS ili AHAS). Isti pretvara piruvat u acetolaktat i alfa ketobutirat u 2 – aceto –2 – hidroksibutirat. Nedostatak ovih kiselina, zaustavlja sintezu bjelančevina i rast biljke. Istovremeno, prevelika koncentracija alfa ketobutirata djeluje štetno i u konačnici dovodi do ugibanja biljke. Čovjek i životinje ne posjeduju ovaj enzim i nisu u stanju sintetizirati aminokiseline što je i razlogom njihove niske otrovnosti, za iste. Sve veći problem ove grupe herbicida je sve učestalija pojava rezistentnosti na pojedine djelatne tvari. Uzrok rezistencije je u stalnim promjenama na samom enzimu, kojima se ne dozvoljava trajnije vezivanje herbicida na isti. U biljku ulaze putem lista ili korijena i uz pomoć floema i ksilema vrlo brzo nakon usvajanja, kolaju biljkom. Najviše se koncentriraju u meristemskim tkivima i prvi učinci upravo su vidljivi na tim mjestima u obliku: zastoja u rastu, žučenja i samog odumiranja, od sedam do mjesec dana od prskanja. Ove razlike su rezultat osjetljivosti pojedinih korovnih vrsta i uvjeta staništa. Detaljnim pregledom na naličju lista uz žilje može se opaziti crvenilo, a na monokotiledonim vrstama uz zastoj razvoja korijena, skračenje internodija, deformacije na listovima, manjak hranjiva i druge patološke promjene. Svojstveno za ovu grupu herbicida je da ove promjena nisu na istim korovima uvijek istovjetne i dovoljno pouzdane. U tlu su različito postojani, od nekoliko dana, do više mjeseci. Razgradnja u tlu se odvija uz pomoć mikroorganizama ili kemijskim putem. Slabo su hlapljivi, i ne predstavljaju, značajnu opasnost od zanošenja škropiva. Isti mehanizam djelovanja i ciljano mjesto imaju i herbicidi iz grupa: triazolo pirimidina, imidazolinona (u nas) i sulfoanilida i pirimidinil (tio) benzoata (u svijetu). Čvrsto se vežu na površine unutar prskalice (osim ranije spomenute SX form.) te ih je potrebito temeljito očistiti nakon primjene. Mogućnosti štete od rezidua velike ukoliko dospiju na osjetljivu kulturu. Razmak od zadnje primjene organo fosfornih insekticida i primjene ove grupe herbicida mora biti najmanje osam dana. Dakako, to isključuje i mogućnost njihove primjene u tank miks kombinaciji.