Prvi, priznati herbicid iz ove grupe bio je alaklor, nastao u Monsantu (1969). U svijetu ih trenutno, 12, a u nas 7. Specifično ili ciljano mjesto djelovanja ove važne grupe herbicida, opisivane i kao zemljišni graminicidi do danas nije do kraja poznato. Po kemijskom podrijetlu predstavljaju derivate klora, octene kiseline i anilina. Zna se samo da u osjetljivih korova izazivaju zaustavljanje izduživanja i diobu stanica kao i sintezu vrlo dugih lanaca masnih kiselina (VLCFA), kao i bjelančevina. Kao posljedica ovih promjena dolazi do trajnog zaustavljanja rasta korijena i čvora busanja. Za učinkovito suzbijanje korova moraju biti prisutni u ranim stadijima njihova klijanja i nicanja. Na odrasle korovne biljke nisu učinkoviti. U spektru obuhvačaju u nas najvažnije jednogodišnje monokotiledone vrste korova. I neki su širokolisni korovi osjetljivi na ove pripravke ali se za suzbijanje istih moraju rabiti pripravci namjenjeni isključivo za suzbijanje ove vrste korova. Pripravci koji se rabe u kukuruzu u sebi imaju tvari (AD-67, diklormid, flurazol i druge) zadužene da štite kulturu (gramineae) od štetnog djelovanja. Na šećernoj repi pogotovo na tlima grube strukture gdje je usporeno nicanje mogu izazvati prolaznu fitotoksičnost. Kako bi se izbjegla pojava fitotoksičnosti u nekim zemljama se u šećernoj repi rabe u postu nakon nicanja i formiranja prvog para pravih listova. Učinkovitost im u velikoj mjeri zavisi od oborina koje su neophodne u prva tri tjedna nakon prskanja. U nedostatku oborina herbicidna učinkovitost im je manjkava te pomoć morate potražiti u folijarnim post emergence graminicidima koji su apsolutno selektivni u svim širokolisnim kulturama, učinkovitim na jednogodišnje ali i višegodišnje monokotiledone vrste korova. Kao zemljišni graminicidi posve su neučinkoviti na višegodišnje korove.U ovu grupu bi se mogli ubrojiti dimetenamid i flufenacet koji su neznatno drugačije kemijske strukture ali suzbijaju korove na istovjetan način. U primjeni se najčešće rabe u kombinaciji s pripravcima za suzbijanje dikotiledonih korova poslije sjetve a prije nicanja ili u ranom postu u kukuruzu. Tolerantnost u širokolisnim kulturama temelji se na brzini razgradnja i genetskoj strukturi.
