Maslina koja nikne iz koštice Oblice nije nova Oblica. Ona nosi gene najmanje roditelja i donosi potpuno novu kombinaciju, kaže dr. sc. Šime Marcelić.
Priča o nastanku sorti maslina na zadarskom području nije završena u dalekoj prošlosti. I danas, među starim nasadima, uz suhozide i u zapuštenoj makiji, rastu samonikle masline koje u sebi skrivaju jedinstven genetski kod.
Upravo o ovoj fascinantnoj temi, u sklopu manifestacije "Dani autohtonih sorti i zlatnih ulja Zadarske županije“ održane u subotu, 8. kolovoza na glavnoj Tržnici Zadar govorio je doc. dr. sc. Šime Marcelić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Sorte koje su danas, uz najzastupljeniju Oblicu, ponos zadarskog maslinarstva, poput Plavice, Mašnjače, Drobnice, Peljušice i Puljiške, nisu oduvijek postojale u ovom obliku. One su u prošlosti niknule kao slučajni samonikli sjemenjaci iz koštice.
Lokalni težaci su stoljećima uočavali stabla koja su pokazivala najbolju prilagodbu škrtom kršu, buri i suši, a davala su izvrstan rod. Kada bi pronašli takvo stablo, počeli bi ga razmnožavati – i tako su divlje biljke kroz generacije postale naše autohtone sorte.
Znanstvenici naglašavaju da se taj proces u prirodi odvija i danas jer je svaka maslina iz koštice potpuno nova kombinacija.
"Maslina je pretežno stranooplodna vrsta. Zbog toga ona koja nikne iz koštice Oblice nije nova Oblica. Ona nosi gene dvaju roditelja i donosi potpuno novu kombinaciju. Jedno takvo samoniklo stablo može imati izrazito sitne plodove bez ikakve koristi, dok drugo može razviti krupan plod i vrhunski sadržaj ulja", ističe dr. Šime Marcelić.
Koliko samonikle masline mogu iznenaditi, najbolje pokazuje Tinjski sjemenjak. Za razliku od nekih divljih uzoraka čiji plod teži tek 0,4 grama, sjemenjak pronađen u Tinju ima odličan plod mase preko 3 grama te iznimno visok sadržaj ulja od 19 do 23 posto, što ga čini novim adutom za domaće maslinike.
O tome kolika je stvarna vrijednost ovog "skrivenog blaga" u našem kršu nerijetko govori i prof. dr. sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, vodeći hrvatski stručnjak za identifikaciju sorti.
"Hrvatska je u svjetskim razmjerima maslinarska sila po pitanju autohtone raznolikosti", naglašava prof. Benčić.
Kaže, najnovijim znanstvenim radovima, maslina koja nikne iz koštice Oblice nije nova Oblica. Ona nosi gene dvaju roditelja i donosi potpuno novu kombinaciju. Molekularnom identifikacijom u Hrvatskoj je do danas potvrđeno čak 126 jedinstvenih genotipova masline.
"To uključuje već poznate registrirane sorte, njihove specifične klonove, ali i potpuno nove, tek otkrivene genotipove. Svaki od njih nosi unikatni profil aroma i prirodnih antioksidansa, što nam osigurava opstanak i prepoznatljivost na globalnom tržištu", objašnjava.
Na pitanje kako otkriti sve preostale samonikle sorte, dr. Marcelić kao i prof. Benčić, ističu da je ključ u sustavnoj genetičkoj i DNK analizi na terenu. Maslinari koji uoče neobična i drukčija, iznimno otporna ili rodna stabla u starim maslinicima i makiji trebaju ih prijaviti stručnjacima. Suvremenim metodama u laboratoriju se uspoređuje njihov DNK profil s bazom podataka kako bi se utvrdilo imamo li novu, dosad neotkrivenu sortu.
Među 500 stabala u svom masliniku u Novigradu, dr. Ivica Vlatković ima i jednu koja je spontano i prirodno izrasla na sjemenjaku. Zove je Starka. To je, veli, čudesna maslina, najranije sazrijeva i ona je već 1. listopada spremna za berbu. Svake godine dobro rađa, plodovi su veličine Oblice, a šarene ili "brune", kako kažu u Dalmaciji, gotovo mjesec dana prije Oblice.
Podloge od starih davno posađenih Oblica podjednako su, tvrdi Vlatković, dobre kao i divlje. Poput svake dobre podloge tražit će manje navodnjavanje, a pružiti veće zadovoljstvo zbog redovite rodnosti i otpornosti na stresove.
Kako bi se ove dragocjene lokalne sorte sačuvale, struka danas sve više napušta tradicionalno cijepljenje (navrtanje) na divlju podlogu i zagovara uzgoj korenjaka – sadnica uzgojenih izravno iz reznice na vlastitom korijenu. Prednosti ukorjenjenih sadnica su goleme:
Prvo, spašavaju nakon mraza ili požara: Ako stablo masline korenjaka do temelja izgori ili premrzne, iz korijena će potjerati mladi izdanci koji su genetski i dalje ta ista sorta (npr. Plavica). Kod cijepljene masline iz korijena će potjerati divlja podloga, pa se stablo mora ponovno mukotrpno cijepiti.
Maslinari koji uoče neobična i drukčija, iznimno otporna ili rodna stabla u starim maslinicima i makiji trebaju ih prijaviti stručnjacima.
Drugo, omogućavaju ujednačenost nasada jer sva stabla na vlastitom korijenu razvijaju se jednako i to zato što nema utjecaja nepoznate podloge koja može varirati u bujnosti.
Treće: Prirodna otpornost: Izbjegava se rizik nespojivosti plemke i podloge, a korijen se prirodno i snažno probija kroz pukotine u kršu crpeći vlagu iz dubine.
Dr. Šime Marcelić opetuje kako su Zadarska županija i Sveučilište u Zadru kroz međunarodni program CENTRAL-BIC podigli namjenski matični nasad u sklopu novog Poljoprivrednog edukacijskog centra (PEC) u Zemuniku Donjem, upravo s ciljem očuvanja i proizvodnje bezvirusnog sadnog materijala rijetkih autohtonih sorti.
Zahvaljujući ovom znanstvenom radu i suradnji s komercijalnim sektorom, domaći maslinari više ne moraju sami tražiti i riskirati s divljim podlogama. Kontrolirane sadnice autohtonih zadarskih sorti i potvrđenih sjemenjaka – uzgojene kao otporni korenjaci na vlastitom korijenu – danas su dostupne za kupnju u bolje opskrbljenim lokalnim rasadnicima i vrtnim centrima.
U vremenima kada su klimatske promjene sve izraženije, upravo su ove stare i samonikle sorte naš štit protiv suše i bolesti. Sljedeći put kada prođete pokraj zapuštenog dalmatinskog suhozida, sjetite se da se u tom grmu možda skriva buduća zlatna sorta zadarskog ili nekog drugog dalmatinskog područja .
Tagovi
Autor
Uložio 250.000 eura u smokvu: Zamrzava ih na -60 °C i izvozi u SAD
Zašto lubenice ostaju sitne i kako povećati krupnoću ploda?
Navodnjavanje i zelena rezidba u voćnjaku u srpnju - ulaganje u rod, ali i narednu vegetaciju
Pojačava se aktivnost maslinine muhe, evo što koristiti za smanjenje populacije štetnika
Europa ostaje bez 15 posto uroda jabuka, Hrvatska očekuje rast veći od 30 posto
Japanska malina - rijetka, ali dobra za zdravlje
Šupljikavost listova šljiva - opasna bolest manjih nasada
Smiljan Šokić: Sela mi nikad nije dosta, a mali poljoprivrednici prepušteni su sami sebi
Damir Senjan
prije 2 dana
Mirela Benko Za svoje godine ja sam ti jako neozbiljan, i kada ima problema nekako to volim kroz šalu provesti. Omak ne se meni i na AgroKlubu koja Više [+]
Damir Senjan
prije 2 dana
Mirela Benko Da sam ja gospodin sad bi sjedio na Havajima 🤣🤣🤣🤣 i lovio cure🙊. Ma u svakome selu ima problema, ovo sa domačim svinjama itd..zakazali Više [+]
