Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba voća
  • 25.12.2022. 09:00

Zimska rezidba krušaka - ostavite prozračnu krošnju

Prije same rezidbe stabla krušaka trebalo bi prihraniti. Možete rasipati i stajnjak i NPK gnojivo s više fosfora i kalija.

Foto: Bojan Kecman
  • 1.176
  • 82
  • 0

Osnovni preduvjet za postizanje dobrih prinosa kod krušaka je zimska rezidba koja se izvodi već od studenog. U voćnjacima u kojima je nekoliko tisuća stabala još se ranije počinje jer ovaj posao se ne može završiti do početka kretanja vegetacije.

Najveći problem predstavlja bujnost stabala zbog izostanka ljetne rezidbe i ako je podloga u vidu sijanca divlje kruške. Ova podloga u većini europskih zemalja, naročito u zapadnoj Europi, davno je napuštena. Dunja kao podloga za krušku puno je lakša za rezidbu.

Prihraniti stabla prije rezidbe

Prije same rezidbe stabla krušaka trebalo bi prihraniti ureom, borom, cinkom i vodotopivim mineralnim gnojivima s više fosfora i kalija kako bi korijen uskladištio ove hranjive tvari koje bi bile dostupne voćkama početkom vegetacije. Na primjer, dušik koji se doda ureom jedini je izvor ovog elementa na početku vegetacije u proljeće naredne godine i zbog njega će, također, voćka imati više snage, a i oplodnja će biti mnogo bolja. Poželjno je tijekom studenog i prosinca rasuti i stajnjak i NPK gnojivo s više fosfora i kalija.

U slučaju mraza manje grana znači veću snagu voćaka

Isto tako, grane odrezane u zimskoj rezidbi utjecat će na smanjenje gubljenja snage voćaka jer one koje ostanu do proljeća, crpe energiju i doći će do slabije oplodnje rodnih pupoljaka. U slučaju mraza manje grana znači veću snagu voćaka i manje štete na cvjetovima i formiranim plodićima, jer puno grana znači veće raspoređivanje energije i manje snage za borbu protiv niskih temperatura.

Rezidba počinje kada opadne list

Može se rezati i na temperaturi nekoliko stupnjeva nižoj od 0oC,  ali bi bilo dobro da nema inja na granama zbog lakšeg raspoznavanja rodnih i lisnih pupoljaka. Najzastupljenije sorte u našim krajevima su Viljamovka, Santa Marija, Abate Fetel i Butira. Posljednjih godina više se sade Karmen i Citronka, dok je sve manje Lipanjske ljepotice i Trevuške.

Osnovni princip rezidbe je da se ostavi nekoliko skeletnih i poluskeletnih grana, nosača, na kojima se nalaze jednogodišnje i dvogodišnje grane. 

Rezidba se obavlja škarama koje moraju ostavljati jasan i čist rez

Divlja kruška je bujna podloga, dok je dunja manje bujna. Sijanac bolje podnosi mraz, sušu, kiselo zemljište, ali su plodovi lošiji, odnosno, teško je dobiti kvalitetu kao na stablima sa dunjom kao podlogom. Uz to stabla na sijancu divlje kruške podložnija su alternativnoj rodnosti, tj. slabom rodu, nakon prethodne rodne godine, naročito ako se dobro ne ishrane.

Na vrhovima stabala važno je ostaviti više kraćih rodnih grančica s rodnim, generativnim, pupoljkom na vrhu. Ne smije se dozvoliti formiranje "kapa" na kojoj je mnoštvo vodopija koje se često ne mogu skroz odrezati pa ostane dosta rezova na čep koji su leglo za štetne kukce i spore gljivičnih bolesti. Tu nijedno zaštitno sredstvo ne može ostvariti dobar efekt.

Stare grane zamijeniti rezom na čep

Rezidba se obavlja dužim i kraćim škarama koje moraju ostavljati jasan i čist rez. Obavezno ih dezinficirajte alkoholom, može i rakijom. Rezidbom bi trebalo pomladiti do 30 posto rodnog drveta, ali se na sijancu divlje kruške, zbog puno grana i nedostatka vremena često događa da rezači brzo režu i otklone više rodnih grana, što znači i bujniji rast tijekom vegetacijske sezone, a to se može ublažiti ljetnom rezidbom.

Višak skeletnih grana u srednjem i donjem dijelu krošnje uklanja se rezidbom na čep koji bi trebao biti dužine do pet centimetara s kosim rezom. Početkom vegetacije iz spavajućih pupoljaka krenut će nove jednogodišnje grane, stapke, koje, ako se voćka dobro hrani, mogu, na kraju vegetacije, dati rodni pup na vrhu.

Krošnja bi trebalo da bude prozračna 

Ako ima dosta jednogodišnjih grančica s rodnim pupoljcima na grani koja je stara tri i više godina, može se izvršiti njeno pomlađivanje rezidbom na bočnu grančicu. Jednogodišnje grane se ne prikraćuju i ne orezuju već prorjeđuju ako ih ima dovoljno na stablu. Ako ih prikratite razvit će se metla što nije poželjno.

Obavezno ostaviti otvorenu i prozračnu krošnju

Vodopije, odnosno, ljetoraste koji idu u unutrašnjost krošnje poželjno je saviti pod kutom od 90oC radi bržeg formiranja rodnih pupoljaka. Treba pripaziti da ne dođe do njihovog lomljenja jer su grane krute zbog povlačenja sokova u korijen stabla. Nakon rezidbe krošnja bi trebala biti prozračna i da biljka ima dovoljno svjetlosti.

Rezidba jabuke, višnje i šljive - kako i koje greške izbjeći?

Ako krošnja tijekom vegetacije bude gusta u njoj neće biti protoka zraka, svjetlosti i vrlo teško će se voćar moći boriti sa štetnim insektima i bolestima, naročito kruškinom buhom (Psylla pyri) ) i Venturiom pyrinom, čađavom krastavošću kruške. 

Najbolji rod je na kratkim grančicama

Najkvalitetniji rod kod sorte Abate Fetel dobiva se na štrljcima dužine od dva do pet centimetara koji se nalaze uz provodnicu. Na vrhu stabla ostavlja se jedna provodnica koja može i padati prema zemlji nakon formiranja plodova (kao što je npr. solakse sustav kod jabuka). Ako se ne povija prema zemlji provodnica se ne smije pustiti da raste nebu pod oblake već se rezidbom skraćuje na bočnu granu. Ona se može i slomiti rukom pri vrhu.

Ukoliko se tako učini doći će do bržeg formiranja rodnog pupa ispod mjesta slamanja i sporijeg rasta novih grana ispod točke na kojoj je slomljena grana. Malo tko to radi jer iziskuje više vremena. Zato se radi rez na bočnu granu zbog kojeg dolazi do brzog rasta više grana iz spavajućih pupova ispod reza.

Dunja je slabo bujna podloga zbog čega se sadi više sadnica po hektaru

Viljamovka najviše rađa na vitkim rodnim grančicama dužine oko 25 centimetara i starijim, naboranim, rodnim grančicama, kao i štrljcima. Vitke rodne grane se prorjeđuju kako se ne bi dišlo do formiranja sitnih plodova koji se kasnije mogu teže prorijediti. Santa Marija i Karmen uglavnom rađaju na naboranim rodnim grančicama, dok Abate Fetel i Butira traže prorjeđivanje naboranih rodnih grančica na granama starim dvije ili tri godine, odnosno, jaču rezidbu.

Duga (blaža) rezidba na bujnim stablima povećava rodnost, a kratka (jača) povećava bujnost i usporava rodnost. Zato opet napominjem važnost ljetne rezidbe koja služi za popravljanje grešaka u zimskoj i akumuliranje hranjivih tvari u granama koje se ostave kao zamjena za rod u narednoj godini.

Dunja kao podloga redovnije i obilnije rađa

Sve navedeno odnosi se na rezidbu krušaka na podlozi divlja kruška. Kod rezidbe s dunjom, kao podlogom, koja je zastupljena u suvremenim nasadima krušaka, poželjna je kraća rezidba. Dunja je slabo bujna podloga zbog čega se sadi više sadnica krušaka po hektaru, odnosno, manji je razmak unutar i između redova.

Treba joj armatura, osjetljiva je na Erwiniu amylovoru, tj. bakterijsku palež voćaka, sušu i povećan sadržaj vapnau zemljištu. Rano i obilno rađa. Zemljište za sadnju krušaka s dunjom kao podlogom mora biti dobro pripremljeno, barem dvije godine, prije sadnje.

Dobri i loši susjedi kruške

Rezidbom krušaka, sa dunjom kao podlogom, ostavlja se više kratkih grančica i ne dozvoljava se preklapanje dužih skeletnih grana na susjednim stablima. Također se ostavlja osvjetljena i prozračna krošnja.

Poslije rezidbe radi se zimsko prskanje bakernim preparatima i vapnom kako ne bi došlo do prodora gljivičnih bolesti, bakterija i virusa u voćke na mjestima rezova.


Povezana biljna vrsta

Dunja

Dunja

Sinonim: - | Engleski naziv: Quince | Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.

Dunja kasno cvate (kra­jem travnja ili početkom svibnja) i zato vrlo rijetko strada od kasnih proljetnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovito rađa (što nije slučaj s... Više [+]

Tagovi

Zimska rezidba krušaka Rez na čep Erwinia amylovora Sijanac Dunja Skeletne grane Poluskeletne grane


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Po uzoru na europske kolege i poljoprivrednici iz susjedne Slovenije izašli su traktorima na ulice. Kako pišu tamošnji mediji, zauzeli su parkirališta i nogostupe celjskog sajmišta i to u vrijeme kada se održava sajam Agritech 2024. Na pros... Više [+]