Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zimska rezidba krušaka
  • 07.02.2022. 13:30

Zimska rezidba krušaka nije laka - obratite pažnju na detalje

Najveći problem predstavlja bujnost stabala zbog izostanka ljetne rezidbe i nekvalitetne podloge u vidu sijanca divlje kruške. Vodopije koje ulaze u unutrašnjost stabla, također se režu

Foto: Bojan Kecman
  • 8.695
  • 659
  • 0

Zimska rezidba krušaka se može da izvoditi već od studenog. Voćari koji imaju veće voćnjake počinju i ranije jer ne mogu završiti rezidbu do početka kretanja vegetacije. Najveći problem predstavlja bujnost stabala zbog izostanka ljetne rezidbe i nekvalitetne podloge u vidu sijanca divlje kruške.

Upravo je on, kao podloga, odgovoran za veliku bujnost stabla i, ako nije urađena ljetna, u zimskoj rezidbi potrebno je više rezova na stablu kako bi se, koliko toliko, uspostavila ravnoteža između gornjeg i donjeg dijela krošnje.

Ne čekati vegetaciju

Ako se, do početka kretanja vegetacije, ne obavi rezidba, grane koje ostanu do proljeća crpe energiju stablu koje ima manje snage za one na kojima se nalaze rodni pupoljci, a od kojih se očekuje rod.

U slučaju mraza manje grana znači veću snagu voćke i manje štete na cvjetovima i formiranim plodićima jer, mnogo grana, znači veće raspoređivanje energije i manje snage za borbu protiv niskih temperatura.

Može se rezati kada temperature budu od 0°C

Ipak, pojedini voćari koji imaju manje površine čekaju s rezidbom dok ne prođe opasnost od mrazeva, što u praksi znači, da počinju s rezanjem u završnim fazama cvjetanja i neposredno nakon završetka. Može se rezati kada temperature budu od 0°C, pa i nekoliko stupnjeva niže.

Podmladiti rodno drvo

Najzastupljenije sorte u našim krajevima su Viljamovka, Santa Marija, Abate Fetel, Butira. Posljednjih godina više se sade Karmen i Citronka, dok je sve manje Junske ljepotice i Trevuške. Najteže za rezidbu su Santa Marija, Junska ljepotica i Trevuška jer, ako na njima ima dosta rezova, teško je kontrolirati rast grana.

Rezidba se obavlja dužim i kraćim škarama koja moraju ostavljati jasan i čist rez. Makaze se obavezno dezinfikuju alkoholom, može i rakijom.

Kako spriječiti širenje bolesti prilikom rezidbe voća?

Ovom aktivnošću bi trebalo podmladiti do 30 posto rodnog drveta, ali se na sijancu divlje kruške, zbog mnogo grana i nedostatka vremena, često događa da rezači brzo režu i otklone više rodnih grana, što znači i bujniji rast tijekom vegetacijske sezone. To se može ublažiti ljetnom rezidbom.

Viljamovka najviše rađa na vitkim rodnim grančicama dužine oko 25 centimetara i starijim, naboranim, rodnim grančicama, kao i štrljcima. Vitke rodne grane se prorjeđuju kako se ne bi došlo do formiranja sitnih plodova koji se teže prorjeđuju. Santa Marija i Karmen uglavnom rađaju na naboranim grančicama, dok Abate Fetel i Butira traže prorjeđivanje na granama starim dvije ili tri godine.

Zalamanje provodnice

Osnovni princip rezidbe je da se ostavi nekoliko skeletnih i poluskeletnih grana, nosača, na kojima se nalaze jednogodišnje i dvogodišnje grane. Najkvalitetniji rod dobiva se na štrljcima s rodnim pupovima koji se nalaze blizu provodnice. Na vrhu stabla ostavlja se jedna provodnica koja može i da pada prema zemlji nakon formiranja plodova (kao što je npr. solakse sistem kod jabuka).

Jednogodišnje grane se ne prikraćuju i ne orezuju već prorjeđuju

Ako se ne povija prema zemlji ona se ne smije pustiti da raste nebu pod oblake već se skraćuje do visine od tri i po metra, rezom na bočnu granu. Provodnica se može i slomiti rukom pri vrhu. Ako se tako napravi doći će do bržeg formiranja rodnog pupa ispod mjesta slamanja i sporijeg rasta novih grana ispod te točke. Malo tko to radi jer iziskuje više vremena. Zato se radi rez na bočnu granu zbog kojeg dolazi do brzog rasta više grana iz spavajućih pupova ispod reza.

Rezidba na čep

Višak skeletnih grana uklanja se rezidbom na čep koji bi trebalo biti dužine do 10 centimetara s kosim rezom. Početkom vegetacije iz spavajućih pupoljaka krenut će nove jednogodišnje grane, stapke, koje, ako se voćka dobro hrani, mogu, na kraju vegetacije, dati rodni pup na vrhu. Ako ima dosta jednogodišnjih grančica s rodnim pupoljcima na grani koja je stara tri i više godina, može se izvršiti njeno podmlađivanje rezidbom na bočnu rodnu grančicu. 

Jednogodišnje grane se ne prikraćuju i ne orezuju već prorjeđuju, ako ih ima dovoljno na stablu. Ako ih prikratite razviti će se metla što nije poželjno.

Ne uklanjati sve vodopije

Vodopije (vertikalne grane), koje ulaze u unutrašnjost stabla, također se režu. Ona koja ima jedan ili dva rodna pupa u podnožju reže se do tih pupova. Isto se radi i u ljetnoj rezidbi. Vodopije rastu tijekom prethodne vegetacije jer voćari obavljaju folijarnu prihranu koja tjera grane na rast.

Jedino u slučaju da je vodopija udaljena od provodnice toliko da ne može zasjeniti unutrašnjost krošnje, može se ostaviti, ali da se na njoj radi kratka rezidba, tj.da se ostavljaju kratki jednogodišnji prirasti. Duža (blaža) rezidba na bujnim stablima povećava rodnost, a kratka (jača) povećava bujnost i usporava rodnost. 

Manje posla 

Manje rada tijekom zimske rezidbe bilo bi, kada bi se obavljala ljetna, kojom se uklanjaju suvišne grane, ljetorasti, iz krošnje, koje rastu zbog jake zimske rezidbe. Ljetna znači više hranljivih materija za preostale grane, bolju osvijetljenost krošnje i bolje formiranje rodnog potencijala za narednu godinu.

Vrlo mali postotak voćara radi ljetnu rezidbu

Međutim, vrlo mali postotak voćara radi ljetnu rezidbu jer su se razočarali u voćarstvo, nemaju vremena da rade ili novca da plate rezače. Cijena krušaka nije dobra posljednjih godina i pitanje je kada će opet biti stimulativna.

Prihrana i zaštita stabla

Prije rezidbe stabla krušaka, a nakon završetka vegetacije, stabla bi trebalo prihraniti ureom, borom, cinkom i vodotopivim mineralnim gnojivima s više fosfora i kalija, kako bi rezerve najvažnijih hranljivih tvari bile dostupne voćkama tijekom mirovanja i da bi imale više energije za početak listanja, cvjetanja i oplodnje.

Upravo prihranom ovim sredstvima korijen će skladištiti minerale. Npr. dušik koji se doda ureom, jedini je izvor ovog elementa na početku vegetacije, u proljeće naredne godine i zbog njega će, također, voćka imati više snage. I oplodnja će biti bolja. Stajnjak bačen u jesen ili iduće proljeće puno se sporije razgrađuje. Poslije rezidbe radi se zimsko prskanje bakrenim preparatima i krečom kako ne bi došlo do prodora gljivičnih bolesti, bakterija i virusa u voćke na mjestima rezova.


Tagovi

Zimska rezidba krušaka Ljetna rezidba krušaka Vodopije Rezidba na čep Zimsko prskanje Duža rezidba Kratka rezidba


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.