Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Orezivanje voća
  • 20.05.2024. 07:30

Zelena rezidba trešnje, višnje i marelice je važna - kada i kako je obaviti?

Ima veću efikasnost u smanjenju bujnosti voćaka u odnosu na zimsku rezidbu i potiče ranije stupanje u rod.

Foto: Depositphotos/cboswell
  • 41.867
  • 2.129
  • 0

Zelena rezidba, kao dopuna zimskom orezivanju, naročito je korisna kod trešnje i višnje u uzgojnom razdoblju. Ima veću efikasnost u smanjenju bujnosti voćaka u odnosu na zimsku rezidbu i potiče ranije stupanje voćaka u rod.

Mjere zelene rezidbe koje se najčešće priijenjuju kod trešnje i višnje su: pinciranje, prorjeđivanje, prikraćivanje i savijanje mladica. Kod marelice, skraćujemo ih i izbjegavamo pojavu apopleksije - prijevremenog sušenja stabala, koja se može javiti ukoliko je režemo u rano proljeće.

Pinciranje za bolje grananje

Pinciranje predstavlja odstranjivanje vršnog dijela mladice. Na taj način se zaustavlja njezin rast za 15-20 dana, dok se u pazuhu posljednjeg ostavljenog lista ne formira ljetni pup, koji će produžiti rast mladice. Ovaj zahvat se izvodi tijekom proljeća, u razdoblju intenzivnog rasta i po potrebi se može ponoviti više puta. Rano izvedeno pinciranje, u svibnju, kod stabala trešnje u prvoj godini nakon sađenja utjecalo je na bolje razgranjavanje. Zakidanje vrhova može utjecati i na veće diferenciranje cvjetnih pupoljaka kod mladih stabala trešnje.

Prorjeđivanje predstavlja njihovo odstranjivanje do osnove. Najčešće se izvodi u cilju uklanjanja onih koji konkuriraju provodnicama i osnovnim skeletnim granama. Izvodi se ručno, kada oni dostignu dužinu 15-20 cm, prije nego što počne odrvenjavanje njihove osnove.

Prikraćivanje u svibnju i lipnju

Prikraćivanje mladica predstavlja odstranjivanje njihovog manjeg ili većeg dijela. Efekti ove mjere puno ovise o vremenu njene primjene. U razdoblju njihovog intenzivnog rasta, svibanj i prva polovica lipnja, utječe na razgranjavanje, odnosno stvaranje prijevremenih grančica. Ova mjera je posebno značajna kod sorti trešnje koje se odlikuju slabim razgranjavanjem. Prikraćivanje u drugom dijelu vegetacije, od sredine lipnja do sredine kolovoza, utječe na smanjenje bujnosti i povećanje diferenciranja cvjetnih pupoljaka.

Prikraćivanje u drugom dijelu vegetacije (Foto: Depositphotos/alessio369.virgilio.it)

Savijanje mladica predstavlja povećanje kuta pod kojim oni rastu u odnosu na centralnu granu. Ova mjera utječe na smanjenje njihove bujnosti i stimulira formiranje cvjetnih pupoljaka. Izvodi se prije nego što počne odrvenjavanje, njihovim vezanjem ili najbolje korištenjem čačkalica, štipaljki. Kut pod kojim se savijaju je najčešće 45 do 60 stupnjeva, iako može biti i 90 stupnjeva, pa i više. 

Kod bujnih stabala trešnje se poluodrvenjene mladice okreću oko svoje osi dok ne dođe do njihovog djelomičnog "lomljenja". Ukoliko se one vraćaju ili padaju, postupak je učinjen slabo ili jako, ali ako poslije toga dostiže horizontalan položaj - napravljeno je dobro. Ova mjera smanjuje vegetativni rast i povećava diferenciranje cvjetnih pupoljaka. Ne trebaju je izvoditi voćari koji nisu savladali ovu tehniku. 

Lipanj pravo vrijeme za rezidbu

Zelenom rezidbom marelice skraćujemo mladice za 1/3 do 1/2, čime provociramo izbijanje prijevremenih, otpornijih na mrazeve (50 posto) s kasnijom cvatnjom, do sedam dana. Navedena rezidba se izvodi uz zalijevanje, a ako su voćke ponijele dobar urod i uz prethodno dodavanje 50 do 70 kg/ha dušika. U sušnim uvjetima ili kada su voćke preopterećene urodom, mladice ostaju kratke i ne mogu dostići 30 cm dužine. Tada ne dolazi u obzir nikakvo prikraćivanje.

Mojim zapažanjem (dipl.ing. Stanko Nekić, 2012.), cvjetni pupoljci koji se postrano nalaze na dugim rodnim grančicama, a naročito na prijevremenim rodnim bočnim grančicama koje izrastaju na dugim rodnim grančicama, kasnije ulaze u fazu zimskog mirovanja i tu fazu kasnije završavaju. Pri kraju zimskog razdoblja, kada vrijeme zatopli, ovi pupoljci se zbog nezavršenog zimskog mirovanja odmah ne bude, pa obično nekoliko dana (prosječno pet do šest dana) kasnije cvatu. Ovo navodi na zaključak da treba orezivati mlade grane dužine 30 do 50 cm kako bi se izazvalo razvijanje prijevremenih grančica s velikim brojem postranih cvjetnih pupoljaka, koji će se kasnije formirati i kasnije ući u zimsko mirovanje.

Na osnovu navedenog, zelenu ili ljetnu rezidbu treba obaviti u rano ljeto (u lipnju). Sve bočne prijevremene grančice i njihovi rodni pupoljci, koji se kasnije diferenciraju, predstavljaju rezultat prilagođavanja kontinentalnim uvjetima klime.

Stabla napadnuta monilijom odmah orezati

Orezivanje marelice pred kretanje i pri kretanju vegetacije dovodi do apopleksije. Zelenu rezidbu ovog voća treba obaviti krajem svibnja, najkasnije do 20. lipnja. Ukoliko bismo je obavilli u srpnju, izbili bi ljetorasti koji su stradali od mrazeva. Rezidba se ogleda i u prorjeđivanju i prikraćivanju suviše izduženih grana (obično na 2/3) na grančicu koja će nastaviti porast.

Prikraćivanje suviše izduženih grana (Foto: Depositphotos/Valerii_Honcharuk)

Naročito je važno orezivanje stabala napadnute monilijom. Njih treba orezivati odmah, čim se zaraza pojavi, ne vodeći računa o dobu vegetacije. Ovo je važno kako bi se spriječilo da bolest zahvati i starije drvo, koje može postepeno izumrijeti. Napadnute mladice i grančice treba skratiti tako da taj presjek bude niži od zaraženog mjesta za 10 do 12 cm. Kod zelene rezidbe, rane zaštititi od infekcije patogenima.

Šta nakon orezivanja?

Poslije rezidbe presjek se premazuje pastom koja ima baktericidno djelovanje i stimulatore za kalusiranje rana. Prethodno zaglađujemo presjek voćarskim nožem. Možemo i dezinficirati presjek petpostotnim plavim kamenom (bakrov sulfat), a zatim premazati presjeke voćarskim voskom ili bijelom bojom za drvo.

Na mjestu orezivanja može se razviti fitopatogena gljiva Eutypa lata i izazvati propadanje stabala. Ipak, za pojavu apopleksije je vezano više faktora: Pseudomonas syringae - parazit, Cytospora cincta - saprofit, a navodi se i gljiva Verticillium albo - atrum. Najprije će uvenuti pojedini dijelovi krune (lišće gubi turgor, djelomično ostaje bez boje), a zatim se suši cijelo stablo. Kada dođemo u voćnjak i ako je jedan dio grana ogoljen (osnova) i ako pri zarezivanju nožem primijetimo smeđu boju - radi se o apopleksiji. Ukoliko je lišće savijeno u obliku školjke - uzrok je nepodudarnost između podloge i plemke.


Tagovi

Zelena rezidba Savijanje Višnje Skraćivanje mladara kajsije Uzgoj trešnje Uzgoj višnje Prorjeđivanje grana Zelena rezidba marelice Uzgoj marelice Prorjeđivanje mladica


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berba kamilice u slatinskom kraju u punom je jeku. Uskoro više... ;) (foto: Mario Prugovečki)