Zbog jesenskog cvjetanja voćki iduće sezone očekuje se slabiji urod

Klimatske promjene imaju sve veći utjecaj na prirodu, kako ljude i životinje tako i biljke. Diljem Hrvatske zabilježena je pojava retrovegetacije na šljivi, višnji, krušci i jabuci. Riječ je o cvjetanju voćki u kasno ljeto koje je zabilježeno i na brojnim lokacijama u Požeško-slavonskoj županiji.    

"Najčešće se to događa kada stablo izgubi list jako rano, u srpnju ili početkom kolovoza. Tada biljka nadoknađuje list u istoj vegetaciji. Sada je početak rujna i vidimo da je sav list novi. Normalna je pojava da biljka četiri i pol do pet mjeseci nema lista, zato se 10. mjesec zove listopad, a u ovom slučaju biljka bi bila osam mjeseci bez lista što je abnormalno dugo razdoblje", rekao je Tomislav Božičević, stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe Požeško-slavonske županije. 

Stoga se biljke osiguravaju i stvaraju nove razgrađene organske tvari kako bi se mogle prehraniti. 

"Vrlo je problematično što novi list povlači za sobom vodu. Biljka u zimu ulazi značajno bogatija vodom u svom tkivu nego što bi trebala biti. Sada je veliko pitanje hoće li ona uspjeti, s ovim novim formiranim listom, eliminirati višak vode evaporacijom i transpiracijom preko svojih puči ili neće", priča Božičević.

Biljke bi mogle stradati pri niskim temperaturama

Ako biljka ne uspije eliminirati višak vode, velika je vjerojatnost da će njezino tkivo stradati na niskim temperaturama tijekom zime. 

"Temperature ne moraju biti niže od -10 ili -8 stupnjeva da bi oštetile tkivo. U toku ove zime može se dogoditi da smrzavanja koja se očekuju budu značajno veća nego što bi bila u normalnim godinama. Kada gledamo u nekakvom prosjeku, normalno je da do retrovegetacije dođe svakih 25 do 30 godina. To je u situaciji kada biljka "zna" da će doći do jako oštre zime. Ovdje može biti interferencija obaju slučajeva. S jedne strane gubitak lista i možda čak i ekstremno jaka zima čije će se tempereture spuštati i do -25 stupnjeva", rekao je Božičević. 

Zbunjene, očekujući neko drugo godišnje doba, uz stvaranje novih listova, voćke su počele i cvjetati.   

"Najkraće ćemo reći da do cvjetova dolazi jer biljka ne prepoznaje da je sada jesen. Ona po ovim klimatskim scenarijima (gubitak lista, kako ga nema po zimi, dolazak toplih dana i hladnih noći) "zaključuje" da je proljeće", ističe Božičević.

Treba djelovati preventivno

Prema riječima našeg sugovornika, lako se može dogoditi da zbog dvije cvatnje voćki u ovoj godini ona bude jako slaba 2019. godine. Kada se retrovegetacija već pojavi, nažalost, vrlo je malo načina intervencije, stoga djelovati treba preventivno. 

"Čim je plod bio obran, u ovom slučaju višnja koncem lipnja, trebalo je napraviti jedan tretman običnim kontaktnim fungicidima. Bilo je naznaka da je list počeo padati. Ova godina je bila specifična. Od 15. lipnja do Velike Gospe intenzivno su učestale brojne kiše. U voćnjacima koji su imali značajnije lošiju zaštitu došlo je do gubitka lista", otkriva Božičević. 

Voćari koji su obavili spomenuti tretman, izbjegli su drastičan primjer retrovegetacije.

"Osigurali su da sljedeće godine biljka koliko toliko ima normalnu godinu. Sada je upitno kako će proći brojni voćnjaci u 2019. godini. Bit će plodova, ali gotovo bih sa sigurnošću mogao tvrditi da će ih biti manje. Manja će biti količina cvatnje, a time i manja količina plodova", predviđa Božičević. 

Voćari intervencije prepuštaju prirodi

Božičević ističe da se ova situacija dogodila voćarima koji, ne razmišljajući o klimatskim promjenama, intervencije prepuštaju prirodi. Kada je riječ o ovako drastičnom primjeru retrovegetacije, na većini voćnih vrsta dogodit će se sličan scenarij.    

"Bilo da se radi o jabuci, krušci, šljivi, marelici ili bilo kojoj drugoj voćnoj vrsti, posljedice mogu biti prilično značajne u materijalnom smislu - količini uroda u kvaliteti", zaključuje Božičević.