Zaštitite voćne nasade

Premda smo sredinom ljeta protekle 2013. sezone bilježili dugotrajno vrlo vruće i razdoblje bez kiše, ipak je na većini mjernih lokaliteta od 1.1. do 31.12. 2013. izmjereno približno 1.000 mm padalina, odnosno 20 % više od mnogogodišnjih prosjeka. Najvlažniji mjesec u protekloj 2013. godini je bio studeni, kada je na svim lokalitetima u Međimurju izmjereno više od 200 mm kiše.

Zima 2013./2014. je iznadprosječno topla (naročito u prvoj polovici siječnja), a vrlo velike količine padalina zabilježene su tijekom ovogodišnje veljače - na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom dijelu Županije čak i više od 160 mm. Na zimskim pupovima bresaka je već od kalendarskog početka ove godine vidljiv razvojni stadij B, odnosno početak bubrenja pupova, pa većina voćara već obavlja zimsku rezidbu, kako bi se obavile preventivne zaštite bresaka i nektarina od uzročnika kovrčavosti lišća. U narednim danima treba planirati i početi provoditi prve usmjerene zaštite bakarnim pripravcima, jer nakon otvaranja pupova i pojave prvih zelenih listića bakarne pripravke u koštićavim voćkama ne preporučujemo koristiti.

Vrijeme je zimske rezidbe

Zbog jače pojave gljivičnih bolesti na koštićavim voćkama u ranijim sezonama, među kojima ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans), (Taphrina pruni), monilijsku palež (Monilinia laxa) i trulež plodova, kozičavost lišća trešanja i višnje (Blumeriella jaapii), te šupljikavost lišća (Stigmina carpophilla), prilikom zimske rezidbe je poželjno ukloniti sve osušene grančice ili grane i zaostale, mumificirane plodove u krošnjama. Uz to je obavezna i preporučena mjera zaštite koštičavog voća u vrijeme bubrenja pupova tzv. plavo prskanje povišenim koncentracijama bakarnih pripravaka, a naročito bresaka i nektarina protiv uzročnika kovrčavosti lišća, odnosno šljiva protiv rogača plodova.

Povišenu koncentraciju bakarnih pripravaka je potrebno primijeniti u vrijeme bubrenja, ali prije samog otvaranja zimskih pupova koštićavih voćaka, a moguće je koristiti različite trgovačke pripravke navedene u Tablici 1.

Tablica 1. Bakarni i organski pripravci registrirani za suzbijanje kovrčavosti lišća bresaka i nektarina u Republici Hrvatskoj:

*Registracija važi do 1.1. 2013., a krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha 1.7. 2014.

Aplikaciju je potrebno provesti za mirnog vremena, pri temperaturama zraka većim od 5°C i povišenoj relativnoj vlažnosti zraka, uz nešto veći utrošak škropiva. U manjim nasadima uz okućnice ili vikendice ove zaštitne mjere je moguće obaviti na većini voćnih vrsta. Pojedinačne voćke uz okućnice preporučujemo okupati zaštitnim bakarnim sredstvima, a u plantažnim nasadima bresaka u punoj rodnosti utrošiti barem 600-700 litara škropiva/ha.

Zaštitu obavite prije najavljenih oborina

Nakon otvaranja pupova, ovisno o količinama i rasporedu najavljenih oborina, moguće je ponoviti preventivnu zaštitu protiv gljivičnih bolesti koštićavog voća primjenom jednog od organskih površinskih fungicida, navedenih u Tablici 1. Kasno-zimski i/ili rano-proljetni razmaci tretiranja su 8-12 dana. Uvijek je najbolje zaštitu provesti dan ili dva prije najavljenih oborina (ako u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova nema oborina pri temperaturama barem 4°C, tada se kovrčavost lišća bresaka i nektarina neće razvijati).

Prema iskustvima iz ranijih sezona najjače zaraze lišća bresaka i nektarina uzročnikom kovrčavosti lišća u najsjevernijoj hrvatskoj županiji očekujemo kada u mjesecu ožujku zabilježimo barem 10 kišnih dana tijekom kojih pada ukupno 60 ili više mm kiše. Tada samo jedna ili dvije mjere zaštite ne daju željene rezultate. Primarne zaraze osjetljivih voćaka su moguće u razdoblju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, odnosno do otvaranja prvih cvjetova bresaka i nektarina. Zaraza lišća na slabije zaštićenim breskvama i nektarinama uzročnikom kovrčavosti će biti veća, ako u navedenom kritičnom razdoblju bilježimo više oborina i duže zadržavanje vlage.

Foto: freepik.com