Zaštitite koštičavo voće!

Popisom poljoprivrede Državni zavod za statistiku je na području naše najsjevernije hrvatske županije potvrdio da čak 89,52 % od ukupnog broja bresaka i nektarina evidentirano u manjim mješovitim voćnjacima uz okućnice ili vikendice. Slično je i sa ostalim koštičavim voćnim vrstama (npr. marelice, trešnje, višnje). Dnevnim uputama Prognozne službe za zaštitu bilja od 10. ožujka o.g. upozoravali smo na potrebu zimske rezidbe i provođenja tzv. "plavog prskanja", odnosno primjenu bakarnih fungicida tijekom bubrenje pupova u koštičavim voćnim vrstama. To je naročito važno radi preventivne zaštite bresaka i nektarina protiv kovrčavosti lišća.

U posljednjih tjedan dana nismo zabilježili značajnije oborine, manja količina oborina od 0,4 do 0,6 mm zabilježena je samo 11. ožujka o.g., ali naknadno je zapuhao jači sjeverni vjetar brzine oko 30 km/h uz značajan pad dnevnih temperatura zraka. U narednim danima također očekujemo stabilno meteorološko razdoblje, s jutarnjim temperaturama od +2° do +3°C, a najviše će dnevne vrijednosti biti veće od +12°C. Moguće oborine očekujemo tek narednog vikenda (22. ožujka o.g.)!

U središnjem je dijelu Međimurja tijekom mjeseca siječnja o.g. prosječna temperatura zraka umjesto očekivanih +0,1°C iznosila čak +3°C, a tijekom veljače o.g. je umjesto +0,7°C prosječna temperatura bila +1,9°C.

Zbog takvih uvjeta kod nekih koštičavih voćnih vrsta, npr. bresaka, nektarina i marelica, stadij bubrenja i otvaranja pupova traje već neko vrijeme, ali niske jutarnje temperature od -0,5°C do -2,7°C u danima od 7.-11. ožujka o.g. usporile su taj razvojni stadij. Stoga naredne dane treba iskoristiti za završetak rezidbe koštičavog voća i moguće preventivne zaštite par dana prije slijedećih očekivanih oborina.

Tek obilnije oborine uz dugotrajno zadržavanje vlage pogoduju mogućim primarnim zarazama nekim uzročnicima biljnih bolesti. Među njima posebno ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans) i palež cvijeta i izdanaka marelica (Monilinia laxa). Na ranim sortama marelica na nekim je lokalitetima već nekoliko dana vidljiv stadij pojave roza vrhova cvjetnih pupova, odnosno na nekim stablima na zaštićenim mjestima uz okućnice očekujemo u narednim danima otvaranje prvih cvjetova. Osim potencijalnih šteta od niskih jutarnjih temperatura, palež cvijeta i izdanaka (Monilinia) je kod marelica mnogo opasnija nego kod drugih koštičavih vrsta. Ako se bolest javlja više godina uzastopno, postupno može zahvatiti veliki dio krošnje, pa se osuše cijela stabla. Infekcija cvjetova marelica može uz dovoljno vlage nastupiti i prije njihova otvaranja.

Ako su pupovi nabubrili, a još nisu otvoreni, moguće je na nekim koštičavim voćnim vrstama (npr. šljivama, trešnjama) još uvijek koristiti neki od dopuštenih bakarnih fungicida (prema uputi od 10. ožujka o.g.), a vodeći računa o njihovim dopuštenjima voćnim vrstama (npr. bakarni fungicidi dopušteni u našoj zemlji za primjeni u trešnji su: Bordoška juha Caffaro i Manica WP, Champion flow SC, Cuprablau Z WP, Cuprocaffaro WP, Crveno Ulje EC, Modro Ulje EC, Modra galica K, Neoram WG, Nordox WG i Rame Caffaro WP).

Na ranim sortama marelica gdje se već iz zimskih cvjetnih pupova pojavljuju roza vrhovi preporučujemo u narednom razdoblju koristiti isključivo organske fungicide. U našoj zemlji dopuštenje za suzbijanje šupljikavosti lišća koštičavog voća (Stigmina carpophilla) imaju pripravci na osnovi kaptana, a istovremeno umanjuju zarazu uzročnikom paleži cvijeta (Monilinia), npr. Captan 50 WP ili Kastor WP (0,2-0,3 %). Moguće je početkom cvatnje na marelicama planirati specifične pripravke protiv paleži cvjetnih organa (Monilinia laxa), naročito ako narednog vikenda ili početkom idućeg tjedna budu najavljene jače oborine: npr. Chorus 50 WG (0,05 %) ili Nativo WG (0,02-0,03 %) ili Signum DF (0,075 %) ili Switch (0,06 %).

Pupoljci marelice u otvaranju i pojavi prvih latica podnose niske temperature -1,1° do -5,5°C, što ovisi o više čimbenika. Ukoliko će meteorolozi tijekom cvatnje voćaka najavljivati takve negativne vrijednosti, očekujemo štete od smrzavanja. Stoga valja planirati i zaštitu voćaka od niskih temperatura, pa se organskim fungicidima mogu dodavati i mineralna (bio)gnojiva sa naglašenim sadržajem cinka, fosfora i kalija, što uz aminokiseline može umanjiti negativan utjecaj niskih temperatura. Moguće je koristiti biološke pripravke na osnovi bakterija (npr. Thiobacillus, Acidobacillus) i minerala, čime se postiže da biljke same proizvedu "antifrost" aminokiseline i proteine.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr