Zaštita malina i kupina

Još 23. ožujka upućena je preporuka proizvođačima kupina o smjernicama usmjerenog kemijskog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama. Ovogodišnji su izdanci u plantažnim nasadima narasli do prve žice, a narednih dana započinje i otvaranje prvih cvjetova dominantne sorte kupina thornfree. Iskustva iz protekloga razdoblja pokazuju da je slijedećih mjesec dana vrlo kritično razdoblje za širenje bolesti s prošlogodišnjih izdanaka, na mlade izdanke malina i kupina.

Oboljenja na malinama i kupinama

Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus, opisana su čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe, detektirano je 33 različitih gljivica, od čega 12 patogenih vrsta. Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj je zemlji thornfree. Razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na promjene dnevnih temperatura, pogotovo krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom nje, često se razvija i siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ipak, najvažnije gljivične bolesti kupina i malina, od kojih uzgajivači imaju najveće štete, a koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea. Navedeni patogeni, uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremenog sušenja izdanaka, a sigurna determinacija moguća je mikroskopskim pregledom inficiranih biljnih uzoraka. Vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.

Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše te tučom. Smatramo da od početka vegetacije, do početka dozrijevanja plodova, treba obaviti 3 do 5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ponoviti ih nakon svakih 40 do 60 mm kiše.

Preventivna prskanja

Od početka vegetacije do početka cvatnje, potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti, a novije smjernice za integriranu proizvodnju malina u našoj zemlji, pritom dopuštaju primjenu bakrenog oksida (npr. Nordox 75 WG), difenkonazola (Score 250 EC) i tebukonazola (Folicur 250 EW). U konvencionalnoj se proizvodnji kupina od početka intenzivnog porasta mladica do početka cvatnje, protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka, preporučuju površinske organske djelatne tvari, npr. sredstva koja sadrže mankozeb (npr.u pripravku Ridomil Gold MZ Pepite u kombinaciji s metalaksilom-M).

Tablica 1. Neka od sredstava za zaštitu bilja, dopuštena u našoj zemlji za primjenu u kupinama i malinama pri tretiranju nadzemnih dijelova od bolesti i štetnika:

*K=OVP znači da je karenca ograničena vremenom primjene. Naime, ovi pripravci se smiju koristiti samo do kraja ožujka - fluazinam ili do početka cvatnje kupina i malina te ponovno nakon završetka berbe plodova - M-metalaksil)

Tijekom cvatnje i nakon nje, u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina, u našoj je zemlji dopuštena primjena samo ciprodinila & fludioksonila npr. Switcha WG, uz karencu od 10 dana, pirimetanila u malini, npr. Pyrusa SC, uz karencu od 3 dana ili fenheksamida, npr. Teldora 500 SC, uz karencu od 7 dana. Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova. Nakon obavljene berbe kupina, preporučujemo da rezom odstranite sve oboljele izdanke, koji pokazuju simptome sušenja i obavite tretiranje bakarnim fungicidima. Protiv štetnih organizama u našoj su zemlji registrirani samo Calypso 480 SC (protiv pupara i stjenica), Pirimor 50 WG (protiv lisnih ušiju), Vertimec ili Kraft EC (protiv grinja iz skupine crvenih pauka) i Laser KS (protiv mušica galica, staklokrilke i osa listarica).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr