Zabilježena masovna pojava orahove muhe u Osječko-baranjskoj županiji

Veća pojava orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) uočena je u Osječko-baranjskoj županiji, upozorav dr. sc. Tihomir Validžić iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede. 

Iako let orahove muhe još traje, već se može zaključiti da će u nasadima i na drveću gdje nisu provedene mjere zaštite šteta biti vrlo velika. Naime, početkom prošlog mjeseca započelo je praćenje leta ovog štetnika na nekoliko lokacija u OBŽ-u. Prvi ulov (jedna odrasla jedinka) na žutim ljepljivim pločama zabilježen je 18. srpnja u stalnoj plantaži oraha u katastarskoj općini Popovac (Baranja), nakon čega je ulov eksponencijalno rastao svakim danom. 

U periodu od 1. do 10. kolovoza na žutim ljepljivim pločama uhvaćeno 320 (solitarno stablo), odnosno 509 imaga (nasad oraha – pet hektara), a zabrinjavajuće je da se moglo i vizualnim pregledom u krošnji oraha uočiti istovremeno više od 20.

Analizom uklonjenih žutih ljepljivih ploča utvrđen je omjer onih ulovljenih od 58:42 u korist ženki. Unatoč toj razlici, moglo bi se zaključiti kako je sintetički hranidbeni atraktant, jednako privlačan i mužjacima i ženkama.

Štete i do 80 posto

Posljednjih godina postaje sve značajniji štetnik oraha, a oštećenja plodova mogu biti veća od 80 posto. U razvijenim zemljama uspješna zaštita temelji se na praćenju leta i opetovanoj primjeni sredstava za zaštitu bilja (insekticidi i proteinski mamci), čiji je cilj suzbijanje odraslih muha (imaga), prije polaganja jaja u zelenu lupinu ploda. Borbu protiv ovoga štetnika komplicira i nedostatak registriranih insekticida u EU pa tako i u RH.

Iako štetnik ima samo jednu generaciju godišnje, zaštitu otežava činjenica kako muha ima vrlo dug period izlijetanja (gotovo dva mjeseca) te nema prirodnih neprijatelja. Stoga je u svrhu učinkovite borbe protiv ovoga štetnika potrebno poznavanje njegovog životnog ciklusa kao i praćenje početka leta imaga, kako bi se mogli odrediti optimalni rokovi za primjenu sredstva za zaštitu bilja, savjetuje dr. sc. Tihomir Validžić.

Preventivne mjere koje smanjuju napad štetnika u nasadima su zimska (ako je moguća) međuredna obrada tla do 20 cm dubine, čime se zimske kukuljice izlažu niskim temperaturama. Nadalje, prilikom skupljanja plodova potrebno je u nasadu pokupiti i zaražene plodove, a zatim ih naknadnom selekcijom izdvojiti i spaliti.

Za sada nije određen kritičan broj ili prag štetnosti kao signal za početak zaštite. Prema web-stranici Walnut Husk Fly Biology, Monitoring, and Spray Timing (sacvalleyorchards.com), ženkama orahove muhe potrebno je prosječno dva tjedna za parenje, razvoj jaja i polaganje u zelenu ljusku oraha. Najučinkovitije vrijeme za aplikaciju insekticida je razdoblje kada je ženka spolno zrela tj. od trenutka kada nosi potpuno razvijena jaja do trenutka kada započinje polaganje jaja. Stoga se predlažu tri metode kojima bi se odredio početak prve zaštite:

• Praćenje i determinacija uhvaćenih muha na ljepljivim pločama. Nakon što se determiniraju prve uhvaćene ženke, potrebno je laganim stiskom abdomena istisnuti njegov sadržaj. Ako se u istisnutom sadržaju, koristeći ručnu lupu (10x ili jače), uoče jaja, potrebno je odmah započeti sa zaštitom.
• U visoko intenzivnim nasadima oraha, preporučuje se početak zaštite kada se ulovi prva odrasla muha na ljepljivim pločama. U poluintenzivnim nasadima, termin za početak tretmana je naglo svakodnevno povećanje ulova na ljepljivim pločama.
• Najmanje preporučljiva metoda je pregled i praćenje ubodnih mjesta na zelenoj lupini ploda koje se mogu prepoznati kao tamne točkice koje mogu lučiti crnu smolu. Termin za početak tretmana je nakon što se pronađe prvi napadnuti plod oraha.

Kemijske mjere zaštite odnose se na primjenu registriranih insekticida. Zaštita oraha obavlja se u nekoliko tretmana u razmaku od sedam do 14 dana što ovisi o vremenskim uvjetima (kiša) kao i rezidualnog efekta upotrijebljenih pripravaka. Imajući u vidu relativno dug period izlijetanja imaga (oko dva mjeseca), za uspješnu zaštitu bilo bi potrebno obaviti 4-5 tretmana (Šubić i sur., 2014).

Na žalost u Hrvatskoj (slično kao i u EU), za suzbijanje orahove muhe imamo registriran samo jedan kontaktno-želučani pripravak na bazi fosmeta (Imidan 50 WG). Dozvoljena su dva tretmana u vegetaciji u razmaku od 14 dana pa se postavlja opravdano pitanje kako i s kojim sredstvima obaviti četiri do pet tretmana u nasadima oraha.

Kao metoda zaštite na solitarnim stablima na okućnicama, može se koristiti metoda masovnog ulova tako da se na stablo postavi veći broj žutih ljepljivih ploča (tri do 10 kom.), koje se mijenjaju jednom tjedno čime će se znatno smanjiti štete na plodovima oraha. Još bolja metoda je ako se uz žute ljepljive ploče vješaju i hranidbeni atraktanti koji su i za naše uvjete financijski pristupačni. 

Kako štetnik prezimi u tlu, žute ljepljive ploče s atraktantom mogu se postavljati samo u donjem dijelu krošnje. Postavljanjem njih tri po stablu većeg volumena, mogu se znatno umanjiti štete na plodovima oraha, ističe dr. sc. Tihomir Validžić.

Mogu letjeti u krugu od 800 metara

Inače, odrasli oblik muhe (imago) je crvenkastosmeđe boje (boja može varirati), dužine pet do osam milimetara sa svjetlo-žutom glavom. Ima velike segmentirane oči crne boje tipične za rod Diptera s presijavajućim metalik efektom koje ovisno o osvjetljenju mogu izazvati izrazito zeleni ili crveni efekt, što voćare amatere može zavarati. Na leđnom (dorzalnom) dijelu prsišta nalazi dobro uočljiv trokutasti štitić žute boje. Krila imaga su prozirna, a imaju vrlo karakterističan uzorak omeđen s tri naizmjenične crne pruge od kojih je posljednja u obliku položenog slova V.

Mužjaci i ženke nemaju izražen spolni dimorfizam tj. površnim pogledom ih nije lako razlikovati. Osnovne razlike su u boji nogu te na završetku zadnjeg članka abdomena (spolni organi). Zadnji članak abdomena kod ženki je izdužen u obliku vrlo kratke cijevi u kojoj se nalazi vrlo oštra leglica. Prvi članci nogu kod ženki su tamnije žute (oker) boje dok su kod mužjaka većim dijelom tamno-smeđe do crne.

Dobri su letači i prema podacima Sacramento Valley Orchard Source (sacvalleyorchards.com), mogu letjeti u krugu od pola milje tj. 800 metara. Ovo je vrlo važan podatak za voćare koji imaju nasade u blizini drugih oraha u kojima se ne provode mjere zaštite.

Jaja štetnika su mekana, vretenastog oblika, prozirno-mliječne boje i dužine 0,8-1,0 mm. Oblikom podsjećaju na zrno riže. Ličinke su u ranim fazama razvoja bijele boje koja u kasnijim stadijima (razvoj traje tri do pet tjedana), prelazi u žutu. Odrasle dosegnu dužinu do 12 mm, nemaju noge i glavu dok im je usni aparat izdužen i crne boje. Jako su pokretne i hrane se zelenom lupinom ploda (mezokarp) koji tijekom ishrane pocrni, a zbog svojih biološko-morfoloških odlika ne mogu izgristi tvrdu ljusku ploda te ne ulaze i ne mogu oštetiti samu jezgru ploda.

Nakon prezimljavanja, prve muhe izlijeću iz tla (u klimatskim uvjetima RH – druga dekada srpnja) te se intenzivno hrane osam ili više dana kako bi postigle spolnu zrelost. Tek izletjele muhe veličine su četiri do pet milimetara, a narastu do devet mm. Nakon što su postigle spolnu zrelost, pare se, ali ženke ne odlažu jaja odmah, nego je potrebno prosječno sedam dana za njihovo sazrijevanje, nakon čega ženka započinje polaganje jaja u zelenu lupinu ploda. Inkubacija položenih jaja traje četiri do sedam dana, nakon čega se pile ličinke te započinju s intenzivnom ishranom. 

Hrane se zelenom lupinom ploda tri do pet tjedana, ovisno o klimatskim uvjetima, ponajviše temperaturi zraka. Većina nakon sazrijevanja napušta plod oraha, pada na tlo gdje se kukulje na dubini pet do deset cm i tu prezimljuju. Pojedine se kukulje u samom plodu, gdje i prezime do proljeća. Literatura navodi kako neke mogu u ovom stadiju provesti i dvije godine, navodi ovaj stručnjak Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Za više informacija o praćenju leta i provedbi oraha od ovog opasnog štetnika, voćari se pozivaju na Preporuke o zaštiti bilja koje se ovdje redovito objavljuju.