Vrućine ubrzale sezonu, suša ugrozila kvalitetu: Kakva je godina u hrvatskim voćnjacima?

Ekstremne vrućine i dugotrajna sušna razdoblja ove godine nisu u cijeloj Hrvatskoj smanjili prinose voća, ali su ostavili trag na kvaliteti pojedinih vrsta i sorti. Dok voćari na kontinentu uglavnom očekuju dobar urod jabuka i krušaka, problem sve više postaje nedostatak vode, osobito u nasadima bez navodnjavanja.

Iskustva s terena pokazuju i da se zbog toplijih razdoblja vegetacija posljednjih godina sve ranije pokreće, pa se pojedine voćne vrste beru i nekoliko tjedana ranije nego što je to nekada bilo uobičajeno.

Dobar urod, ali voda postaje sve veći problem

Hrvatski voćari ove godine uglavnom mogu biti zadovoljni količinom uroda, no ekstremne temperature i suša ponovno su otvorile pitanje navodnjavanja. Posljedice nisu svugdje jednake, dok su neki nasadi relativno dobro prošli, drugdje je nedostatak vode ostavio ozbiljne posljedice na kvaliteti plodova.

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vlainić u Prvan Selu kod Perušića, na oko hektar i pol voćnjaka, ovogodišnja se sezona zasad ocjenjuje solidnom. Ivan Vlainić kaže da je jedna od primjetnih posljedica toplijih godina sve ranija cvatnja i berba.

"Zadnjih godina cvatnja zna biti i tjedan, dva ranije. Nekada je to bilo oko Jurjeva, a sada zna krenuti već oko 10. travnja", kaže Vlainić.

Posljedica se vidi i na kruškama. Viljamovke su ove godine počele dozrijevati znatno ranije nego što je to uobičajeno.

"Već sada imamo zrele kruške, a obično ih beremo krajem kolovoza. Tako da imamo raniju berbu", objašnjava.

Iako su i prošle godine zabilježena duga razdoblja visokih temperatura, Vlainić ovogodišnje ljeto ipak ne smatra ekstremnim kao ono od prije dvije godine. Razlika je, kaže, u tome što u Lici jutra mogu biti znatno hladnija od dnevnih temperatura.

"Ujutro zna biti osam, deset stupnjeva, a preko dana, kada je najtoplije, temperatura se digne na 35 ili 36. To je velika razlika, pogotovo za dunje", kaže.

Upravo su dunje, prema njegovim riječima, ove godine imale problema već u vrijeme cvatnje. Zahlađenje i mraz pogodili su ih u osjetljivom trenutku, pa se ne očekuje puni rod. Šljive također neće dati iznimne količine, dok su jabuke, kruške, a prema iskustvima voćara i trešnje i višnje, uglavnom dobro rodile.

Na OPG-u Vlainić navodnjavanje zasad nije nužno potrebno u većem opsegu jer kiša, premda neredovita, još uvijek dolazi u količinama koje mogu pomoći voćkama.

"Imamo cisternu ako zatreba, ali još uvijek su padaline u nekakvim pravilnim razmacima. Bilo je i 20 do 30 litara, što je dosta za pola mjeseca", kaže.

Problem nije samo količina, nego i kvaliteta

Da je ovogodišnja slika hrvatskog voćarstva uglavnom dobra, potvrđuje i Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice. Prema procjenama voćara, jabuka bi ove godine moglo biti 30 posto više nego lani, odnosno oko 64 tisuće tona.

"Voćne vrste su do sada jako dobro rodile gotovo svugdje po cijeloj Hrvatskoj. Jabuke i kruške su u jako dobroj formi", kaže Zorić.

Dobroj godini prethodilo je i relativno povoljno vrijeme u ključnim fazama vegetacije. Veći dio Hrvatske izbjegao je ozbiljnije štete od proljetnog mraza, a tuča je pogodila samo pojedine krajeve.

Prve voćne vrste, poput trešanja, višanja, šljiva i marelica, također su uglavnom dobro rodile. Međutim, upravo se kod nekih od njih snažno osjetio utjecaj ekstremnih vrućina i nedostatka vode.

Europa ostaje bez 15 posto uroda jabuka, Hrvatska očekuje rast veći od 30 posto

"Neke voćne vrste imale su lošiju kvalitetu zbog ekstremnih vrućina. Bilo je slučajeva da su šljive toliko isušene da neće biti ni za rakiju", upozorava.

Poseban problem imaju voćnjaci bez sustava navodnjavanja. Plod može dobro zametnuti i razvijati se, ali kada u završnoj fazi dozrijevanja nestane vode, nema dovoljno vremena za normalno formiranje ploda i nakupljanje suhe tvari.

"Šljiva je dobro rodila i sve je dobro naraslo, a onda je nestalo vode da se ona napuni, da dobije ekstrakta i suhe tvari, da dobije svoju punoću i sazrije na pravi način", objašnjava.

Sličan se problem sada može pojaviti i kod jabuka i krušaka. Ako nema dovoljno vode, količina uroda može ostati dobra, ali dio plodova može završiti u drugoj ili trećoj klasi zbog slabije kvalitete ili ožegotina na kožici.

Jedna ili dvije dobre kiše mogu puno značiti

Zorić upozorava da je posebno zabrinjavajuće stanje u voćnjacima koji ovise o podzemnim vodama. U nekim područjima kontinentalne Hrvatske bunari su presušili, pa ni postojeći sustavi navodnjavanja više nisu jamstvo sigurnosti.

Ipak, još nije sve izgubljeno. Za jabuke i kruške jedna ili dvije kvalitetne kiše tijekom kolovoza i rujna mogu imati velik učinak.

"Voćka to jako dobro apsorbira. Možda će sušno razdoblje koje će napraviti problem ipak spasiti jedna ili dvije kiše", kaže Zorić.

Unatoč problemima s vodom, Hrvatska ove godine očekuje jednu od boljih sezona za jabuke. Posebno se ističe sorta Gala, koja se bere upravo u vrijeme turističke sezone i namijenjena je izravnom plasmanu na tržište.

Dobar urod pritom bi trebao biti praćen i većim skladišnim kapacitetima. U Vinkovcima se, prema Zoriću, otvara nova hladnjača, što bi domaćim proizvođačima trebalo omogućiti bolje čuvanje i plasman jabuka i krušaka.

Klimatske promjene mijenjaju ritam proizvodnje

Iskustva iz Like i kontinentalne Hrvatske pokazuju da se voćari sve češće moraju prilagođavati vremenu koje više nije predvidljivo kao nekada. Ranija cvatnja povećava rizik od proljetnih mrazeva, a duga razdoblja visokih temperatura povećavaju potrebu za vodom upravo u fazama kada plodovi trebaju završiti razvoj.

Ivan Vlainić pritom ističe da voćari na ekstremne vremenske prilike imaju vrlo malo utjecaja.

"To se ne zna. Evo i sada se kroz koji dan možda promijeni vrijeme, ali protiv ekstremnih vrućina teško možemo nešto napraviti. Praktički smo nemoćni", kaže.

Ipak, ovogodišnji rezultati pokazuju da hrvatsko voćarstvo zasad nije doživjelo opći podbačaj. Naprotiv, većina proizvođača očekuje dobar ili vrlo dobar urod. Najveći izazov ostaje kako taj urod održati kvalitetnim do berbe, osobito tamo gdje nema dovoljno vode.

Jer, kako upozorava Zorić, dobar urod sam po sebi ne znači i dobru zaradu. Za hrvatske voćare zato će uz količinu ovogodišnjeg roda sve važniji biti kvaliteta plodova, mogućnost skladištenja i, prije svega, siguran pristup vodi.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor