Vrijeme je za zaštitu lijeske nakon cvatnje: Evo koji su prvi koraci u nasadima

Završetkom zimskog razdoblja i cvatnje, uzgajivači lijeske suočavaju se s prvim važnim zadacima u zaštiti svojih nasada. Iako nekoliko grmova uz okućnicu obično ne zahtijeva posebnu brigu, ozbiljna plantažna proizvodnja donosi i veće izazove.

"Sadnjom nasada lijeske u plantažama na većim površinama već nakon nekoliko sezona vlasnici primjećuju različite neželjene promjene koje potječu od prekomjerne pojave štetnih organizama", upozorava na važnost pravovremenog djelovanja Mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Najveće prijetnje: Grinje, kornjaši i trulež

Najveće ekonomske gubitke u suvremenim nasadima uzrokuju ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum). Kada je riječ o bolestima, prioritet je zaštita od različitih uzročnika truleži plodova, kao što su Monilinia fructigena, Monilinia coryli, Monilinia laxa te Nematospora coryli. Iako se pepelnica (Phyllactinia coryli) javlja gotovo svake godine u kasnijem dijelu vegetacije, stručnjaci smatraju da je najčešće nije potrebno suzbijati.

"Važno je napomenuti da u našim krajevima još uvijek nema značajnijih pojava opasne bakterijske paleži, Xanthomonas campestris pv. coryli, niti bakterijskog raka lijeske Pseudomonas syringae pv. avellane“, dodaje Šubić .

Posebna opasnost tijekom bubrenja pupova dolazi od ljeskove grinje, koja u mnogim nasadima zahvaća gotovo trećinu ukupnih pupova, zbog čega proizvođači gotovo uvijek moraju poduzeti mjere suzbijanja.

Ovaj nametnik pripada skupini šiškarica (Eriophydae), ima duguljasto, bijelo ili prozirno tijelo sa samo dva para nogu. Zbog veličine od svega 0,2 mm, grinja je nevidljiva golim okom i može se uočiti isključivo uz pomoć povećala s uvećanjem od barem 20 puta.

Strategija zaštite i sumporni preparati

Odrasli oblici prezimljuju u pupovima, a s prvim danima proljeća počinju sisati biljne sokove, što uzrokuje karakteristično nabreknuće pupova koji se potom ne otvaraju ili daju deformirano, suho lišće.

S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoje registrirani specifični akaricidi za ovu namjenu, poljoprivrednici koriste sumporne fungicide koji na grinje šiškarice djeluju posredno. Ključ uspjeha leži u temperaturi i fazi razvoja biljke.

"Kada u vrijeme bubrenja pupova i pojave prvog lisnog tkiva bilježimo toplije dane s dnevnim vrijednostima temperature zraka 15-20°C, preporučujemo planirati i provoditi primjenu registriranih sumpornih fungicida u plantažnim nasadima lijeske", savjetuje Šubić.

Vlasnici nasada trebaju u narednom razdoblju obratiti pozornost na pojavu štetnih gusjenica, dok se glavni dio zaštite plodova planira za kasniji dio sezone. Većinu usmjerenih zaštita protiv ekonomski najvažnijih štetnika i uzročnika bolesti na plodovima lijeske preporučuje se planirati tek tijekom svibnja, lipnja i srpnja. Tada se provode tretiranja protiv ljeskotoča, fitofagnih stjenica te uzročnika truleži i sušenja plodova.

Vremenske prilike i radovi u nasadima

Ovogodišnja zima bila je iznadprosječno vlažna i toplija za oko 0,8°C od prosjeka. Nakon hladnog siječnja sa snježnim pokrivačem, topliji dani početkom veljače potaknuli su cvatnju. Posljednjih tjedana bilježimo izrazito visoke temperature za ovo doba godine, koje dosežu i do 19°C, dok su jutra i dalje svježa.

Uzgoj lijeske: Kako za pet godina doći do željene produktivnosti?

Ovakvi uvjeti omogućili su većini vlasnika da završe zimsku rezidbu, pripremajući nasade za novu vegetacijsku sezonu.