Voćari, zaštitite breskve i nektarine od kovrčavosti lista i paleža cvjetova

Nakon kišnog razdoblja u proljeće voćari imaju pune ruke posla. Da bi sačuvali urod nužno je zaštititi voćke kojima prijete bolesti kovrčavost lista (Taphrina deformans) i paleži cvijeta (Monilinia laxa). Na udaru su sve koštićave, a posebno breskve i nektarine.  

"Kovrčavost lista ne dovodi u pitanje samo urod nego i opstanak stabala", kaže poznati agronom mr.sc. Marijan Tomac. Uzročnik je gljiva Taphrina deformans, a zaraženi listovi gube funkciju, pojašnjava.

Prskanje fungicidima sa i bez bakra

Optimalna temperatura za zarazu je 15 – 21 stupnjeva Celzijusa, a za razvoj kovrčavosti breskve potrebna je temperatura oko 20 stupnjeva Celzijusa. Zbog toga je kritično razdoblje za primarnu infekciju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška (faza lista "mišje uši"), a za ostvarivanje infekcije je potrebna kapljica vode, odnosno kiša.

Zaštita se kod breskve obavlja prskanjem u dvije faze.

Do faze bubrenja pupova, kaže Tomac, možemo koristi fungicide na osnovi bakra. No, upozorava, zbog fitotoksičnosti bakrenih tijekom vegetacije na breskvama i nektarinama nakon faze pojave listića nužno je koristiti za to registrirane organske fungicide. Od onih koji su na raspolaganju poznati zaštitar dr. Josip Ražov preporuča: Dodine (Chromodin s 65) 1,35 kg/ha ili Syllit 1,65 kg/ha kg/ha ili Ziram (Ziram 76 WG) 2,5 kg/ha.

Prskanje je potrebno obaviti za mirna vremena bez vjetra uz povećan utrošak škropiva.

Protiv paleži cvijeta i sušenja grančica

Druga opasnost koja je "u điru" je palež cvijeta i sušenje grančica – Monilia laxa može biti vrlo opasna za koštičavo voće Najosjetljivije vrste su marelica, višnja i trešnja. Prvi simptomi vide se na cvjetovima koji se suše, a na izbojcima se pojavljuju rane koje smole i također se suše.

"Kod osjetljivijih vrsta poput marelice, trešnje i višnje mogu se osušiti izdanci u dužinu 30-150 cm, dok se kod manje osjetljivijih vrsta kao što je breskva uglavnom vide osušeni cvjetovi i vrhovi izdanaka“, kaže mr.sc. Tomac.

Monilinia laxa, pojašnjava, gljivica je koja preko rana može zaraziti plodove te su vrlo često simptomi truleži plodova posljedica zaraze njome. 

Kemijske mjere suzbijanja ove bolesti su neizbježne, a preporuka je koristiti fungicide koji za tu namjenu imaju dozvolu u vrijeme početka i završetka cvatnje.

Protiv paleži cvijeta dr. Josip Ražov, preporuča: Ciprodinil (Chorus 50 WG) 0,5 kg/ha, Fluopiram + tebukonazol (Luna Experience) 0,25 – 0,75 l/ha, Fludioksonil + ciprodinil (Switch 62,5 WG) 0,8 – 1 kg/ha, Boskalid + piraklostrobin (Signum) 0,75 kg/ha, Trifloksistrobin + tebukonazol (Nativo WG) 0,3 kg/ha, Fenheksamid (Teldor SC 500) 0,7 – 1,5 L/ha.

Preporuka posebice vrijedi za voćare koji nisu iz različitih razloga uspjeli provesti zimsku zaštitu u mirovanju vegetacije s bakrenim sredstvima.

Za primjenu insekticida svakako pričekati potpuni kraj cvatnje!, savjetuju iz međunarodnog projekta Pescar.