Više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, bakterioze, virusi i fitoplazme ugrožavaju jagode

Nakon snježne oluje koja je 20. veljače zabijelila sve mjerne postaje u Međimurskoj županiji, s oko 25 centimetara snijega, posljednjih sedam dana donijelo je izrazito toplo razdoblje s temperaturama zraka između 13,9 i 18,8 °C. Riječ je o vrijednostima znatno iznad prosjeka za početak ožujka, što izravno utječe na stanje u nasadima jagoda, osobito kod tržnih proizvođača u visokim plastičnim tunelima i na otvorenim gredicama, navodi mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr. iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri resornom ministarstvu.

Nadalje, piše kako je prema dostupnim podacima, siječanj bio hladniji od očekivanog prosjeka (-1,5 °C), dok je veljača odstupila u suprotnom smjeru i bila toplija za +3,5 °C. U protekla četiri mjeseca zabilježeno je i više oborina od uobičajenih, umjesto prosječnih 200,5 mm palo je 228,2 mm kiše i snijega.

Od 23. veljače bilježi se stabilnije i toplije vrijeme, a takav trend očekuje se i u iduća četiri dana. Najviše dnevne temperature kretat će se između 16 i 18 °C, jutarnje između 3 i 5 °C, bez jačeg vjetra. Vlažnost tla na dubini od sedam centimetara pala je s 39,9 na 35,2 posto, dok je temperatura tla porasla s 2,2 na 7,2 °C, što dodatno potiče vegetaciju.

Idealno vrijeme za čišćenje nasada

Šubić ističe kako je proteklo i nadolazeće razdoblje optimalno za čišćenje nasada jagoda nakon zime, posebno u visokim plastičnim tunelima. Međutim, proizvođače upozorava i na povećani rizik od biljnih bolesti i štetnika.

Naime, uzgoj jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, tri bakterioze te više od 25 vrsta virusa i fitoplazmi. Kemijska zaštita učinkovita je tek kod određenih gljivičnih bolesti lista i ploda, dok su bolesti korijena u pravilu teško izlječive. Posebno su osjetljive suvremene, robusne sorte koje se uzgajaju na humcima prekrivenima folijom, uz sustav navodnjavanja "kap po kap".

Pravilnom gnojidbom do visokih prinosa vrgoračkih jagoda

Među najopasnijim uzročnicima truleži korijena izdvajaju se rodovi Phytophthora, Rhizoctonia, Aphanomyces, Fusarium, Alternaria, Coniothyrium, Pythium, Cylindrocarpon i Verticillium. Ove gljivice prisutne su u gotovo svim tlima, čak i ondje gdje jagode ranije nisu uzgajane.

Kod tržnog uzgoja na otvorenim gredicama očekuje se povećana pojava lisnih pjegavosti, sive plijesni (Botrytis) i antraknoze (Colletotrichum). Uz moguće oborine i visoku vlagu zraka, dodatni problem može predstavljati jagodina grinja (Tarsonemus pallidus), koja za razvoj zahtijeva vrlo vlažne uvjete.

Suprotno tome, stabilno i suho vrijeme s višim temperaturama pogoduje razvoju stakleničke grinje (Tetranychus urticae) i voćnih pipa (Anthonomus), koji mogu izazvati znatne štete.

Antraknoza sve češći problem

"Posljednjih godina u intenzivnim i pokrivenim nasadima sve se češće bilježe simptomi antraknoze, uzrokovane vrstama Colletotrichum acutatum i C. gloeosporioides. Bolest uzrokuje trulež stabljike i lisnih drški, tamne pjege na listovima te uleknute lezije na plodovima", upozorava Šubić.

Mnoge sorte koje su posljednjih godina bile široko zastupljene, poput Marmolade, Elsante, Miss, Arose i Raurice, pokazuju visoku osjetljivost na ovu bolest. Većina fungicida namijenjenih suzbijanju sive plijesni djeluje samo djelomično na antraknozu, dok registrirani bakreni pripravci pružaju ograničenu zaštitu.

Ovaj stručnjak savjetuje da proizvođači, ovisno o ranijim iskustvima i intenzitetu bolesti u prethodnim sezonama, pažljivo planiraju izbor dopuštenih fungicida i insekticida (akaricida). U visokim plastičnim tunelima preporučuje se postavljanje žutih i plavih ljepljivih ploča iznad biljaka radi praćenja i smanjenja populacije štetnika.

Mjere zaštite potrebno je provoditi pravodobno i uz veći utrošak škropiva, kako bi se osigurala dobra pokrivenost biljaka i spriječio razvoj bolesti u razdoblju koje, zbog iznadprosječnih temperatura, pogoduje ranijem i intenzivnijem razvoju vegetacije.