Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj jagoda
  • 20.04.2019. 09:00

Uzgoj jagode na folijama - koje su preporuke?

Uzgoj jagoda na plastičnim folijama može povećati prinose 35 - 40%, a plodovi sazrijevaju i do 10 dana ranije. Prednosti uzgoja jagoda pod folijom su te i što nema okopavanja zemljišta, borbe protiv korova, plodovi su čišći i lakše se beru.

Foto: Despositphotos/vverve
  • 9.541
  • 84
  • 0

Dostupnost velikog broja sorti, načina uzgoja, sustava navodnjavanja i gnojidbe, učinili su da jagoda postane sve atraktivnija za poljoprivrednike na svakom gospodarstvu. Na osnovu iskustva uzgajivača, primjetno je da srednje rane sorte imaju veliki potencijal rodnosti i odlične su kvalitete i okusa.

Ovo voće može se uzgajati na različite načine. Najznačajniji je uzgoj na otvorenom, s pokrivanjem zemljišta plastičnim, crnim folijama. Pored ovoga, zastupljen je još i uzgoj u plastenicima i uzgajanje u tunelima.

Zašto sadnja pod plastičnim folijama

Želite li zasaditi jagodu na većim površinama, onda se preporučuje uzgoj na otvorenom, sadnja u jednostavnim redovima. Plastične folije koriste se zbog povećanja topline zemljišta, čuvanja vlage, ali i onemogućavanja razvoja korova. Također, poželjno je spomenuti da se smanjuje evaporacija vode sa zemljišta, eliminira se upotreba herbicida pa se time pojeftinjuje proizvodnja, a berba se brže i lakše izvodi.

Što je dobro znati o uzgoju jagoda?

Ako jagodu uzgajate kao jednogodišnji usjev, koristite tanje folije, a ako se uzgaja kao višegodišnji, tada se upotrebljava folija debljine 0,15 do 0,20 mm. Folije se na zemljište postavljaju po unaprijed utvrđenim redovima. Obratite pažnju da foliju dobro pričvrstite sa svih strana na zemlju.

Također, folije su različite širine a najčešće se kreću od 75 do 120 cm. Ovisno od širine folije, može se saditi 1-2 reda. Na foliji širine 80 cm sadi se jedan red jagoda, za razliku od folije 120 -140 cm gdje se sadnja obavlja u dva reda. Jagoda se na foliji sadi oko sredine srpnja do kraja rujna.

Prije sadnje, obavezna analiza zemljišta

Obavezno je prije sadnje izvršiti agrokemijsku analizu zemljišta i na osnovu rezultata planirati gnojidbu zemljišta, prije nego što se postave povišene gredice (bankovi). Nakon toga, kada se obavlja redovno zalijevanje i gnojidba NPK gnojivom, u jesenskom periodu, gnojidba neka bude s dodatkom magnezija. Magnezij će biljkama pomoći da se pripreme za prezimljavanje i donošenje plodova na sljedeće proljeće.

Gnojidba jagoda uzgajanih na foliji

Reakcija zemljišta koja je odgovarajuća za uzgoj jagode je od 5,5 do 6,5 pH, odnosno, blago kisela. Ako je prilikom pripreme zemljišta za sadnju jagoda, dano dovoljno organskih i mineralnih gnojiva, u kasnijim periodima njihove potrebe znatno su manje i gnojidbu bi trebalo svesti na prihranjivanje dušičnim gnojivima. Fosforna i kalijeva gnojiva dodaju se samo po potrebi.

Godišnja potreba jagoda za hranjivim elementima iznosi: 70 -100 kg dušika, 50 - 80 gr P2O5 i 120 KG k2O /hektaru.

Jagode gnojite gnojivima s dodatkom magnezija (Foto: Nedjeljko Musulin)

Fertigacija omogućava maksimalnu iskorištenost gnojiva

Redovna mjera pri uzgoju jagode na foliji je prihrana vodotopivim gnojivima kroz sustav za navodnjavanje "kap po kap" (tzv. fertigacija) jer osigurava potpunu iskorištenost gnojiva uz lako određivanje doza.

Formulacije gnojiva treba birati u skladu s fenološkim fazama razvoja biljke. Potrebne količine hranjivih elemenata otapaju se u vodi u posebnoj posudi i uz pomoć posebnih uređaja ili dozatora  na principu vakuuma ubacuje se u vodu u sistemu za navodnjavanje.

"U proljeće na početku vegetacije treba koristiti gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora, tzv. startere, s formulacijama od 44% do 52% fosfora. Ova gnojivo treba pojačavati aktivnost korijenovog sustava na početku vegetacije. Primijenjuju se 1 - 2 puta na 7-10 dana", objašnjava savjetodavac Dejan Jocić.

Faza intenzivnog razvoja busena, odnosno, faza formiranja novih listova i pojave cvjetnih pupoljaka, značajna je zbog povećanja vegetativnog porasta i tada treba koristiti kompleksna mineralna gnojiva. "Gnojiva s nešto većim sadržajem dušika (24:8:16 ili 20:20:20) u koncentraciji od 0,10 do 0,15%. U fenofazi cvjetanja, zametanja i intenzivnog porasta plodova povećavaju se potrebe za kalijem. Jagoda je osjetljiva prema ionu klora pa treba birati formulacije gnojiva koje ne sadrže klor (16:8:32+2% MgO+mikroelementi ili 17:10:27+mikroelementi)", dodaje Jocić.

Naglašen sadržaj kalija doprinosi boljoj kvaliteti plodova u smislu povećanja sadržaja topive suhe tvari i šećera, kao i boljeg izgleda ploda. S ciljem povećanja čvrstoće i transportabilnosti treba redovno primjenjivati gnojiva Multi KMg (12:0:43+2% MgO) u kombinaciji s gnojivom 15,5:0:0+26,5% CaO.

Folijarna prihrana jagoda

Prihranjivanje jagode izvodi se u proljeće od prve dekade ožujka do zrenja, a u vrijeme berbe ponavljaju se na svaka tri dana naizmjenično KNO3 ili CaNO3 sa dozom od 1 g/biljci. Na zemljištima s velikim deficitom kalcija i izraženom kiselošću korištenje gnojiva 26,5% CaO se preporučuje svakih 7-10 dana u količini do 50 kg/ha. Ne treba ga miješati sa drugim gnojivima.

Važnu dopunu u zadovoljavanju ishrane jagode pojedinim mineralnim elementima predstavlja folijarna prihrana (preko lista). Prihrana se vrši na svakih 7-10 dana u koncentracijama od 0,5 do 0,7%.

S folijarnom prihranom upotrebljavaju se i sredstava za zaštitu od uzročnika bolesti i štetnika. Suspenziju treba praviti na sljedeći način: voda+folijarno gnojivo+insekticid+fungicid. Optimalne temperature za primjenu gnojiva preko lista su oko 20 stupnjeva, a poželjno je da nakon tretiranja ne bude padalina 48 sati.

Jagode je bolje saditi u proljeće, u jednoredu

Pri uzgoju jagode na foliji najbolje rezultate daje sustav u trakama s dva reda. Međutim, može se primjeniti i troredna sadnja. Kada se primjenjuje dvoredna ili troredna sadnja u trake onda razmak između biljaka u redu treba iznositi 20-25 cm, između redova 40 cm, a između traka 90-100 cm.

Vertikalni uzgoj najneprofitabilniji

Potrebno je istaći važnost zdravog sadnog materijala. Ovo će omogućiti stabilnu i visoku proizvodnju. 

Iskustvo je pokazalo da vertikalni način uzgoja nije dobro rješenje jer ovaj tip proizvodnje zahtijeva visoka ulaganja i nije ostvario pozitivan ekonomski efekt, a samim tim ni profit.

Preporuka za proizvodnju na otvorenom je sadnja na povišenim gredicama (bankovima), u dva reda, s korištenjem malč folije i uz navodnjavanje sistemom kap po kap. Što se tiče gnojidbe i prihrane jagode, o tome treba voditi računa tijekom čitave vegetacije.

Uzgoj jagoda na plastičnim folijama može povećati prinose 35 - 40 %, a plodovi sazrijevaju i do 10 dana ranije. Prednosti uzgoja jagoda pod folijom su te i što nema okopavanja zemljišta, borbe protiv korova, plodovi su čistiji i lakše se beru. Na osnovu svih ovih prednosti, zaključuje se da je proizvodnja jagoda na ovaj način jeftinija i do 40 % u odnosu na klasični uzgoj jagoda, na otvorenom.


Povezana biljna vrsta

Jagoda

Jagoda

Sinonim: - | Engleski naziv: Strawberry | Latinski naziv: Fragaria L.

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode,  može biti i do 12 % šećera te vitamina C od 24 - 97 mg%. Cvjeta više puta u... Više [+]

Tagovi

Jagoda Uzgoj jagoda Proizvodnja na folijama Fertigacija Uzgoj u tunelima


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P