Uzgoj borovnice u - plasteniku?

Novi trend u uzgoju borovnice je premještanje proizvodnje s otvorenog polja u zaštićeni prostor, plastenike, staklenike, visoke tunele. Razlog tome su uglavnom klimatske promjene, učestalost tuče, olujnih nepogoda i previsoko UV zračenje.

"Postoje iskustva s uzgojem borovnice pod protugradnom mrežom koja značajno modificira mikroklimatske uvjete u proizvodnom prostoru biljaka i na taj način posredno utječe na njihova biološka svojstva. Austrijanci koriste 'Rain cap', koji čine tri mreže - protiv tuče, kiše i kukaca", kaže savjetodavka iz susjedne Srbije Radmila Koprivica.

Favorizira se zaštićen prostor zbog klimatskih promjena

Uzgoj u plastenicima je najnoviji trend i pravi izazov u proizvodnji borovnice, jer je ova tehnologija još u sferi ispitivanja, čak i u svijetu. Temperatura zraka u plastenicima i bez dopunskog zagrijavanja može biti viša za 10 i do 20 stupnjeva Celzija nego vanjska, a i temperatura zemljišta, odnosno supstrata povećava se za četiri do osam stupnjeva.

"Na osnovi ovoga možemo zaključiti da je i bez dopunskog grijanja moguće dobiti ranije zrenje za sedam do 21 dan. U suvremenim plastenicima sa sustavom za dopunsko zagrijavanje, za regulaciju mikrolime, kao što je vlažnost i sunčevo zračenje te prinudnu ventilaciju, možemo dobiti ranije zrenje i do dva mjeseca, povećanje prinosa i krupnoće ploda, poboljšanje nutritivne kvalitete ploda", kaže stručnjakinja i dodaje da u svakom slučaju dobivamo plodove van sezone, kada nema svježe borovnice u ponudi, a samim tim i cijena je znatno veća.

U plasteniku, kao i u posudi

Njezin uzgoj u plasteniku gotovo da podrazumijeva tehnologiju uzgoja u posudama sa supstratom.

"U plastenik možemo smjestiti i do 100 biljaka na 100 metara kvadratnih i matematika je tu jasna - prinosom od četiri kilograma po grmu možemo dobiti 400 kilograma plodova, koje ćemo prodati po većoj cijeni jer ćemo ih dobiti van sezone", naglašava.

Ovaj način uzgoja probao je i Aleksandar Milić, koji se više od 15 godina bavi proizvodnjom ovog voća. 

U plastenicima su mu zastupljene tri sorte - Duke, Huron i Draper. Imajući u vidu da se radi o novoj tehnologiji pratili su učinak izmijenjene mikroklime u plasteniku na prinos, fizičke i kemijske osobine ploda borovnice, sorti Draper i Huron, koje su u IV vegetaciji.

Borovnica: Sadnjom više sorti osigurat ćete dugotrajnu berbu

Grmovi su posađeni u posude od tvrde plastike, specijalno dizajnirane za uzgoj borovnice, zapremine 25 litara. Napunjene su supstratom marke Legro i postavljene na podlogu od agrotekstila. U plastenicima je konstantno mjerena temperatura i vlažnost zraka, a regulacija mikroklime obavljanja prozračivanjem. S gornje strane plastenici su premazani specijalnom emulzijom koja smanjuje UV zračenje.

Sva gnojiva su primjenjivana fertigacijom (kroz sustav za navodnjavanje), uz pomoć dva ubodna kapljača po posudi. Vršena je provjera i podešavenje pH i EC vrijednosti vode i otopine gnojiva. Izbor i norme gnojiva određivani su prema sadržaju hranjivih elemenata u supstratu, pH vrijednosti supstrata, starosti biljaka, zahtjevima prema hranjivim elementima po fenofazama i opterećenosti rodom. Uz svaku prihranu dodavan je kompleks mikroelemenata. Osim fertigacijske prihrane u fazi do zrenja plodova obavljeno je osam tretmana amino kiselinama.

Gnojidba borovnice - važno je izbjegavati nitratni oblik dušika

"Prvi obojeni plodovi pojavili su se 12. svibnja iako nije forsirano ranije zrenje i plastenici su intenzivno provjetravani da bi temperature bila približna vanjskoj. U sva tri plastenika berba je završena za 12 dana u tri berbe, zahvaljujući ujednačenom zrenju plodova, a visoke temperature su doprinijele ubrzanom zrenju", kaže ova stručnjakinja za voćarstvo.

Dobiveni rezultati prinosa, fizičkih i kemijskog sastava ploda u plasteničkoj proizvodnji, 26. 06. 2022. godine, na lokaciji PG Aleksandra Milića u Šešinu:

Sorta Draper: 

• prosječan prinos po grmu 3,73 kilograma;
• prosječna masa bobica 2,85 grama;
• prosječan kalibar plodova 18,9 milimetara;
• postotak topive suhe tvari u plodu 13,2-13,9.

Sorta Huron:

• prosječan prinos po grmu 2,78 kilograma;
• prosječna masa bobica 3,98 grama;
• prosječan kalibar plodova 22,6 milimetara;
• postotak topive suhe tvari u plodu 13,6-14,3.

Kako se mjeri?

Prosječan prinos po grmu određen je mjerenjem težine ubranih plodova na digitalnoj vagi i zbrojem prinosa iz svih berbi. Prosječna masa bobica određena je mjerenjem uzoraka iz svake berbe na digitalnoj vagi. Kalibar ploda određen je mjerenjem uzoraka iz svake berbe digitalnim šublerom. Postotak topive suhe tvari određivan je digitalnim spektofotometrom. Sva mjerenja obavljena su u laboratoriju PSSS Beograd.

Koprivica kaže da su ostvareni prinos po grmu u IV vegetaciji (još nisu ušli u punu rodnost), masa, veličina plodova i postotak topive suhe tvari pokazali da proizvodnja u plastenicima utječe pozitivno na fizičke i kemijske osobina ploda.

"Na PG Milić je sav prinos bio ekstra i premium kvalitete, a dobiveni rezultati ukazuju da sljedeće godine, kada borovnica stupi u punu rodnost, možemo očekivati veće prinose po grmu i preko četiri kilograma, bez umanjenja kvalitete plodova", dodaje ona.

Plastenička proizvodnja može biti uspješno primijenjena u nasadima s ciljem optimizacije tehnologije uzgoja borovnice bez negativnog utjecaja na kvalitetu ploda. Iz svega navedenog, kaže, možemo zaključiti da se poštovanjem preporuka vezanih za optimizaciju tehnologije uzgoja u zaštićenim prostorima pruža mogućnost ostvarivanja intenzivne i visoko profitabilne proizvodnje.