Uskoro treba orezati trešnju: Kako to izvesti?

Dok stabla trešanja ne stupe u punu rodnost potrebno je samo povremeno prorijeđivati krošnju i skraćivati odveć duge produžetke osnovnih skeletnih grana. Od početka pune rodnosti rezidba se znatno ograničava. Ukoliko se želi primjena mehanizirane berbe, onda se moraju skraćivati mnoge grane, kako bi se spriječilo da budu suviše dugačke i savijene.

One koje se križaju, ili su blizu jedna drugoj moraju se odstraniti, da bi se umanjilo zasjenjivanje. Isto tako se i vodopije moraju pravovremeno odstranjivati, jer one mogu znatno pojačavati zasjenjenost krošnje, remeteći i njenu pravilnost.

Orezana masa ne bi trebala prijeći 30% ukupne

Suvremena koncepcija rezidbe trešnje posebno oblika s niskom krošnjom (vaza, otvoreni pehar, tatura trelis-transferzalni "Y" sustav i dr.) uzgajanih na kržljavijim podlogama predviđa provođenje ove mjere u ljeto, točnije krajem srpnja i početkom kolovoza, što ovisi od stupnja vegetacije. Ljetnja se u principu obavlja poslije berbe, što znači zamjena i obnavljanje rodnog potencijala u vidu tanjih i srednje debelih grana, uklanjanje viška prirasta i vodopija, prevođenje grana u željenom pravcu i drugo.

Što je cilj zelene (ljetne) rezidbe voćaka?

Ukupno orezana masa ne bi trebala prijeći 30% ukupne mase krošnje. Nakon izvedene rezidbe najbolje je obaviti dezinfekciju rezova premazivanjem s nekim preparatom na bazi bakra, a uz to deblje presjeka premazati i kalem voskom kako bi se spriječilo prekomjerno gubljenje vlage.

Rezidbom se, pored uklanjanja grana i grančica koje jedna drugoj smetaju, potpuno ili djelomično uklanja jednogodišnji ili eventualno dvogodišnji prirast (pri većoj iscrpljenosti stabla rodom) i to povremeno nakon treće ili četvrte godine.

Projektirani oblik krune

Zelena rezidba trešnje obuhvaća prikraćivanje mladica i predstavlja detalj upravo ljetne, koja će se obaviti završno do kraja srpnja i početka kolovoza. Cilj je prvenstveno u tome da se ubrza formiranje krune, dobiju prijevremene grančice okićene sa strane cvjetnim pupoljcima i time dobio prinos trešnje, vodeći računa o opterećenju voćaka rodom (obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2014.).

U uzgojnom periodu vodimo računa o projektiranom obliku krune, te skraćujemo osnovne skeletne grane, koje mogu biti predugačke. One manje, koje narušavaju predviđeni uzgojni oblik, a to se odnosi na pretanke i predebele grančice na osnovnom skeletu krošnje, potpuno uklanjamo rezidbom. S obzirom da trešnja ima rijetku krunu, a radi se o formirajućoj rezidbi, ova treba biti svedena na što manju mjeru.

Spriječava se ogoljavanje grana

U periodu rodnosti, razvijaju se nerodni ljetorasti, mješovite rodne grančice i svibanjski buketići, koji čine osnovu rodnosti trešanja. Njihovo formiranje ubrzat ćemo skraćivanjem grana, čime stvaramo osnovu za izbijanje ljetorasta i mješovitih rodnih grančica na kojima će se stvarati u drugoj godini svibanjski buketići i koji će u trećoj cvjetati i donositi plodove. Ovakvom rezidbom spriječavamo i ogoljavanje grana, što se događa i poslije one neredovne, koja nakon više godina neorezivanja dovodi i do odumiranja svibanjskih kitica.

Također, oboljele i ukrižene grančice i grane ovom mjerom ukloniti. Iz navedenog da se zaključiti da je rezidba trešnje neophodna u odgovarajućoj mjeri (najbolja je dužina ljetorasta od 30 do 40 cm), a kako bi se riješio problem smolotočine, rezidbu najbolje obaviti krajem srpnja i početkom kolovoza, kako je naprijed to navedeno.