Smolotočina na voću nije bolest već ljudski faktor?

Smolotočina na stablima mnogih voćnih vrsta, a posebno na trešnji, višnji, marelici, breskvi pa i šljivi, nije bolest u pravom smislu riječi već patološko stanje tkiva kore koje nastaje pod utjecajem jednog ili više nepovoljnih vanjskih ili unutarnjih faktora.

Najčešći uzroci smolotočine su nepovoljno zemljište za uspijevanje određenih voćnih vrsta, nepogodna voćna podloga, pretjerana gnojidba dušičnim gnojivima, prejaka rezidba, djelovanje mraza i na kraju ozljede izazvane mehaničkim putem.

Koji su razlozi?

Teško, vlažno i zbijeno tlo čest je uzrok pojave smolotočine na koštičavim vrstama voćaka, a posebno na trešnjama i breskvama. Zato na takvim zemljištima ove voćne vrste ne treba ni saditi. Ako su već zasađene treba nastojati kalcizacijom popraviti strukturu tla.

Čemu plavo prskanje i krečenje stabla?

Voćna podloga na kojoj su voćke cijepljene, ako nema dobru podudarnost s plemenitom sortom, također izaziva pojavu smolotočine. Ovo je posebno vidljivo kod nekih sorti trešanja i višanja cijepljenih na rašeljki (magrivi) i kod marelice i bresaka cijepljenih na nekim sortama šljive ili ringlovu (džanarici, zerdeliji). 

Preobilna i jednostrana gnojidba koštičavih vrsta voćaka dušičnim gnojivima takođe potencira pojavu smolotočine, jer voćke dovodi do prejake bujnosti i narušavanja odnosa podzemnih i nadzemnih organa.

I prejako orezivanje ili pomlađivanje koštičavih vrsta voćaka često izaziva smolotočinu, najčešće na presjecima, koji ne mogu brzo zarasti.

Do pojave može doći i zbog izmrzavanja na deblu ili rakljama i ramenim granama ili zbog mehaničkih pozljeda izazvanih prilikom obrade tla, berbe plodova i slično.

Kako je liječiti?

Smolotočina na voćkama može se liječiti samo ako nije uzela velikog maha. Provodi se tako što se žarište prvo pažljivo nožem odstrani sve do zdravog mjesta, pa se onda dezinficira s 5 % otopinom modre galice (plavog kamena) ili 0,5 % otopinom na bazi kaptana, pa se poslije rana premaže voćarskim voskom. U nedostatku voska rane se mogu premazati lanenim uljem, kojem prethodno treba dodati malo čađi.

Nakon toga svako stablo pognojiti sa po kilogram - dva kombiniranog mineralnog gnojiva, sa što manje sadržaja dušika, pa onda zemlju prekopati da bi se gnojivo zatrpalo. Pored toga, ovako liječene voćke tijekom vegetacije treba redovno štititi i od najčešćih bolesti i štetnika, prskanjem odgovarajućim preparatima.