• Radovi u voćnjaku
  • 24.09.2017. 07:30

Čemu plavo prskanje i krečenje stabla?

Bez obzira koliko su ove uobičajene mjere zaštite voćnjaka, mnogi poljoprivrednici ne znaju zašto su one i zaista važne. Plavim prskanjem i krečenjem, ne samo da se čuva zdravlje biljke i priprema za prezimljavanje, već se osigurava njen prinos za narednu godinu.

Foto: Snježana Kratz, Julijana Kuzmić
  • 6.862
  • 371
  • 0

Jesen, ali prije svega listopad, odlikuje se promjenom vremena u smanjenjom broju sunčevih sati, povećanja magle i sve niže temperature, a posebice u pojavi mraza. Prema riječima diplomirane inženjerke zaštite bilja Lidije Vulović, baš ovaj trenutak je pravi za započeti radove u voćnjaku i biljke adekvatno pripreme za zimu:

"Odmah poslje berbe, s uklanjanjem suhih i preostalih plodova, potrebno je pokupiti i sve suhe grane i grančice, iznijeti ih iz voćnjaka i zapaliti".

Skupljanje, pa prskanje

Ovo je tek prva mehaničkamjera koja osigurava da se paraziti koji prezimljavaju ne zadrže u opalom lišću, suhim granama, pa i preostalim plodovima, koji na voćkama ili na zemljištu mogu biti izvor infekcije za narednu godinu. Manji urod ili sušenje voćke često je posljedica tih prezimjelih patogena.

Lidija Vulović: Koristite bakarne preparate

"Sljedeći korak je jesensko plavo prskanje voća. Za jesensko prskanje koriste se bakarni preparati, iz kojih oslobođeni bakarni ioni imaju bakaricidno i fungicidno djelovanje. Ovim prskanjem treba zaštititi stablo i njegove grane i grančice od brojnih patogena koji prezimljuju na kori i u pukotinama kore, rak-ranama, mumificiranim plodovima i slično. Mogu se koristiti svi bakarni preparati", kaže Vulović.

Prskanje treba obaviti kada je lišće od 50 do 70 posto opalo, po suhom i sunčanom vremenu, kako bi prskanje imalo efekta. Ukoliko nastupi period vlažnog vremena i temperature iznad 0°C, prskanje treba ponoviti kada opadne veći dio lista. Ovo važi za nasade u kojima je prisutna smolotočina i drugi simptomi propadanja tkiva.

"Propust učinjen izostavljanjem plavog prskanja ili njegovim nekvalitetnim izvođenjem na koštičavom voću ne može se korigirati u proljeće. Jesensko plavo prskanje je korisno i potrebno i u nasadima jabučastog voća", uvjerava stručnjakinja za zaštitu bilja.

Plavim prskanjem i krečenjem, ne samo da se čuva zdravlje biljke i priprema za prezimljavanje, već se osigurava njen prinos za narednu godinu.

Krečenje stabala

Još jedna korisna agrotehnička mjera u voćnjaku je krečenje stabala. Ova mjera ne štiti samo od patogena, već prvenstveno od niskih temperatura, kakve dolaze s narednim godišnjim dobom.

"Glavni razlog zbog kojih se stabla voća kreče je sprečavanje pojave mrazopuca kore, odnosno uzdužnog pucanja kore, kao i uništavanje lišajeva i mahovina koji su idealna osnova za prezimljavanje štetnih organizama koji kasnije štete biljci", objašnjava.

Uloga krečenja je da s ranim proljećem i čestim oscilacijama u temperaturi odbija sunčevu svjetlost i toplinu. Upravo kada se voćka zagrije, kreće s vegetacijom, što može biti pogubno ako naglo zahladi. "Sokovi" koji krenu kroz voćku, zbog naglog zahlađenja, mogu izazvati smrzavanje, koje dovodi do pucanja sprovodnih snopića, kapilara i kore, odnosno do pojave mrazopuca.

"Upravo ta mjesta mogu biti u rano proljeće idealna staništa za razvoj gljivičnih i bakterijskih infekcija. Krečenjem stabla pomjeramo kretanje voća u proljeće, pa izbjegavamo štete na stablu i pupoljcima uslijed pojave ranih proljetnih mrazeva i naglih temperaturnih kolebanja. Ukoliko dođe do ispiranja kreča, treba ponoviti krečenje krajem zime", napominje.

Foto: Snježana Kratz, Julijana Kuzmić


Autorica

Julijana El Omari

Diplomirana novinarka koja je svoju specijalnost pronašla u agro novinarstvu. U poslu i životu vodi se Nietzscheovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...