Pretraga tekstova
Knjiga "Cherries: Botany, Production and Uses", objavljena 2017. godine i smatra se "početnicom" za svakog ozbiljnog voćara, agronoma ili istraživača u ovom sektoru
U susjedovom dvorištu stoji ogromno drvo trešnje. Hrušteva. Svaki puta kada bi dozrele, u tom kratkom vremenu, jeli smo ih do iznemoglosti. I mi i čvorci. Unatoč godinama, penjao sam se po njoj kao da sam dječak. Nismo ih morali kupovati niti mi niti susjed, jer bi urod bio spektakularan.
A onda je susjed prodao vikendicu. Doselio se novi, koji je nastavio tradiciju dijeljenja sa susjedstvom i čvorcima, ali nije vodio računa o njoj, jer već godinama renovira cijelo imanje. I onda ju je prije tri godine napala bolest. Hlad još uvijek pravi, u proljeće cvate i izgleda bajkovito, ali plodova nema. Nažalost.
Pripremajući se za pisanje ovog teksta, u redakciji smo podijelili vlastite priče o trešnjama. Većina ih je uključivala "krađu“ u djetinjstvu. I neke zaista fantastične ideje kojima su ih ljudi pokušali spasiti od neželjenih gostiju.
U svijetu voćarstva malo je kultura koje izazivaju toliko divljenja, ali i strepnje među uzgajivačima kao što su trešnje i višnje. Njihova osjetljivost na vremenske prilike, kratak prozor berbe i visoki zahtjevi tržišta čine ih visokorizičnim, ali potencijalno vrlo profitabilnim kulturama.
Upravo toj tematici posvećena je knjiga "Cherries: Botany, Production and Uses", objavljena 2017. godine, koja se smatra "početnicom" za svakog ozbiljnog voćara, agronoma ili istraživača u ovom sektoru.
Izdanje je uredio tim svjetskih stručnjaka: José Quero-García s francuskog instituta INRA, Amy Iezzoni i Gregory Lang s Državnog sveučilišta Michigan (SAD) te Joanna Puławska s poljskog Instituta za hortikulturu.
Knjiga je rezultat opsežne međunarodne suradnje kroz COST akciju FA1104, koja je okupila mrežu stručnjaka iz više od 30 zemalja kako bi se osigurala održiva proizvodnja visokokvalitetnog voća. Među suradnicima na knjizi nalazi se i Aleš Vokurka sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a posebno poglavlje posvećeno je Hrvatskoj, gdje se ističe uzgoj višnje na jadranskoj obali, točnije sorte Maraska.
Višnja u brojkama: Zdravlje, gospodarstvo i povijest u jednom plodu
Razvoj cvjetnih pupova kod trešnje složen je proces koji traje čak osam mjeseci, a upravo u tom razdoblju često se odlučuje hoće li uopće biti uroda. Knjiga ga detaljno objašnjava, ali za voćare je možda još važnije razumjeti samonekompatibilnost - biološki mehanizam kod većine sorti koji sprječava samooplodnju.
U praksi to znači da u voćnjaku moraju imati točno određene sorte oprašivače koje cvjetaju u isto vrijeme, što planiranje nasada čini znatno zahtjevnijim. Zahvaljujući modernom oplemenjivanju, danas postoje i samoplodne sorte poput Stelle ili Lapinsa, koje taj problem uvelike pojednostavljuju.
Među štetnicima posebno se ističe europska trešnjina muha (Rhagoletis cerasi), čije ličinke uništavaju meso ploda, dok se posljednjih godina sve češće pojavljuje i invazivna Drosophila suzukii, koja napada plodove tik pred berbu – upravo kada su najvrjedniji.
Ni bolesti ne zaostaju po ozbiljnosti. Smeđa trulež koštičavih voćaka (Monilinia fructicola) i bakterijski rak među najopasnijima su, a autori naglašavaju da se protiv njih najbolje boriti preventivno: odabirom otpornijih sorti, pravilnom rezidbom i održavanjem higijene alata.
Sve o jagodama: Od povijesti preko biologije do suvremenog uzgoja
Kada plod napokon dozrije, slijedi možda i najzahtjevniji dio posla. Berba trešanja, uz jagode, spada među radno najintenzivnije operacije u voćarstvu. Knjiga zato otvara pitanje budućnosti mehaničke berbe - ne samo kod višanja koje se strojevima tresu već desetljećima, nego i kod trešanja za svježe tržište.
Ključ su sorte koje se lako odvajaju od peteljke te sustavi uzgoja koji omogućuju pristup strojevima.
Za kraj, knjiga potvrđuje ono što narodna medicina odavno zna: trešnje i višnje su superhrana. Bogate su vitaminima C i E, te antocijaninima koji djeluju protuupalno i štite srce. Višnje se posebno ističu po visokoj koncentraciji melatonina, prirodnog hormona koji regulira san, što im daje dodatnu vrijednost u farmaceutskoj industriji.
Ukoliko ne želite čitati besplatnu knjigu na engleskom jeziku, postoji i naslov "Trešnja & višnja", Dušana Savkovića, objavljena 2020. godine, u izdanju Begena, koji je praktični priručnik o postupcima pri uzgoju ovo koštićavog voća. U njoj su opisane sve posebnosti povezane sa suvremenim uzgojom, razmnožavanjem i održavanjem nasada, zaštitom od bolesti i štetnika te branjem i preradom.
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 4 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 4 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?
Zoran Starešina
prije 2 mjeseca
Zaista, trešnja, višnja i jagoda su najdohodovnije kulture u poljoprivredi ali i najosjetljivije u uzgojnoj fazi. Također su skupe za berbu. Sjetimo se da su jedne godine poljoprivrednici ulazili s motornim pilama u nasad maraske jer nisu mogli pokriti troškove branja. Kasnije je nabavljena oprema za branje (tresači). Problemi su često u organizaciji berbe i otkupa, strojevi su skupi a proizvođač nema zajamčenu cijenu ni dan prije berbe. Ta prepuštenost stihiji se ne događa u razvijenim zemljama. Savjetujem model : proizvođač - financijska organizacija - kupac. Financijsku organizaciju može zamjeniti i zadruga proizvođača a ujedno je i kupac i savjetnik i certifikator.