Knjiga "Cherries: Botany, Production and Uses", objavljena 2017. godine i smatra se "početnicom" za svakog ozbiljnog voćara, agronoma ili istraživača u ovom sektoru
U susjedovom dvorištu stoji ogromno drvo trešnje. Hrušteva. Svaki puta kada bi dozrele, u tom kratkom vremenu, jeli smo ih do iznemoglosti. I mi i čvorci. Unatoč godinama, penjao sam se po njoj kao da sam dječak. Nismo ih morali kupovati niti mi niti susjed, jer bi urod bio spektakularan.
A onda je susjed prodao vikendicu. Doselio se novi, koji je nastavio tradiciju dijeljenja sa susjedstvom i čvorcima, ali nije vodio računa o njoj, jer već godinama renovira cijelo imanje. I onda ju je prije tri godine napala bolest. Hlad još uvijek pravi, u proljeće cvate i izgleda bajkovito, ali plodova nema. Nažalost.
Pripremajući se za pisanje ovog teksta, u redakciji smo podijelili vlastite priče o trešnjama. Većina ih je uključivala "krađu“ u djetinjstvu. I neke zaista fantastične ideje kojima su ih ljudi pokušali spasiti od neželjenih gostiju.
U svijetu voćarstva malo je kultura koje izazivaju toliko divljenja, ali i strepnje među uzgajivačima kao što su trešnje i višnje. Njihova osjetljivost na vremenske prilike, kratak prozor berbe i visoki zahtjevi tržišta čine ih visokorizičnim, ali potencijalno vrlo profitabilnim kulturama.
Upravo toj tematici posvećena je knjiga "Cherries: Botany, Production and Uses", objavljena 2017. godine, koja se smatra "početnicom" za svakog ozbiljnog voćara, agronoma ili istraživača u ovom sektoru.
Izdanje je uredio tim svjetskih stručnjaka: José Quero-García s francuskog instituta INRA, Amy Iezzoni i Gregory Lang s Državnog sveučilišta Michigan (SAD) te Joanna Puławska s poljskog Instituta za hortikulturu.
Knjiga je rezultat opsežne međunarodne suradnje kroz COST akciju FA1104, koja je okupila mrežu stručnjaka iz više od 30 zemalja kako bi se osigurala održiva proizvodnja visokokvalitetnog voća. Među suradnicima na knjizi nalazi se i Aleš Vokurka sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a posebno poglavlje posvećeno je Hrvatskoj, gdje se ističe uzgoj višnje na jadranskoj obali, točnije sorte Maraska.
Višnja u brojkama: Zdravlje, gospodarstvo i povijest u jednom plodu
Razvoj cvjetnih pupova kod trešnje složen je proces koji traje čak osam mjeseci, a upravo u tom razdoblju često se odlučuje hoće li uopće biti uroda. Knjiga ga detaljno objašnjava, ali za voćare je možda još važnije razumjeti samonekompatibilnost - biološki mehanizam kod većine sorti koji sprječava samooplodnju.
U praksi to znači da u voćnjaku moraju imati točno određene sorte oprašivače koje cvjetaju u isto vrijeme, što planiranje nasada čini znatno zahtjevnijim. Zahvaljujući modernom oplemenjivanju, danas postoje i samoplodne sorte poput Stelle ili Lapinsa, koje taj problem uvelike pojednostavljuju.
Među štetnicima posebno se ističe europska trešnjina muha (Rhagoletis cerasi), čije ličinke uništavaju meso ploda, dok se posljednjih godina sve češće pojavljuje i invazivna Drosophila suzukii, koja napada plodove tik pred berbu – upravo kada su najvrjedniji.
Ni bolesti ne zaostaju po ozbiljnosti. Smeđa trulež koštičavih voćaka (Monilinia fructicola) i bakterijski rak među najopasnijima su, a autori naglašavaju da se protiv njih najbolje boriti preventivno: odabirom otpornijih sorti, pravilnom rezidbom i održavanjem higijene alata.
Sve o jagodama: Od povijesti preko biologije do suvremenog uzgoja
Kada plod napokon dozrije, slijedi možda i najzahtjevniji dio posla. Berba trešanja, uz jagode, spada među radno najintenzivnije operacije u voćarstvu. Knjiga zato otvara pitanje budućnosti mehaničke berbe - ne samo kod višanja koje se strojevima tresu već desetljećima, nego i kod trešanja za svježe tržište.
Ključ su sorte koje se lako odvajaju od peteljke te sustavi uzgoja koji omogućuju pristup strojevima.
Za kraj, knjiga potvrđuje ono što narodna medicina odavno zna: trešnje i višnje su superhrana. Bogate su vitaminima C i E, te antocijaninima koji djeluju protuupalno i štite srce. Višnje se posebno ističu po visokoj koncentraciji melatonina, prirodnog hormona koji regulira san, što im daje dodatnu vrijednost u farmaceutskoj industriji.
Ukoliko ne želite čitati besplatnu knjigu na engleskom jeziku, postoji i naslov "Trešnja & višnja", Dušana Savkovića, objavljena 2020. godine, u izdanju Begena, koji je praktični priručnik o postupcima pri uzgoju ovo koštićavog voća. U njoj su opisane sve posebnosti povezane sa suvremenim uzgojom, razmnožavanjem i održavanjem nasada, zaštitom od bolesti i štetnika te branjem i preradom.
Tagovi
Autor
Zoran Starešina
prije 3 tjedna
Zaista, trešnja, višnja i jagoda su najdohodovnije kulture u poljoprivredi ali i najosjetljivije u uzgojnoj fazi. Također su skupe za berbu. Sjetimo se da su jedne godine poljoprivrednici ulazili s motornim pilama u nasad maraske jer nisu mogli pokriti troškove branja. Kasnije je nabavljena oprema za branje (tresači). Problemi su često u organizaciji berbe i otkupa, strojevi su skupi a proizvođač nema zajamčenu cijenu ni dan prije berbe. Ta prepuštenost stihiji se ne događa u razvijenim zemljama. Savjetujem model : proizvođač - financijska organizacija - kupac. Financijsku organizaciju može zamjeniti i zadruga proizvođača a ujedno je i kupac i savjetnik i certifikator.