Treba li namotavati zaštitne mreže ili ne?

Visoke temperature tijekom jeseni pa i većim dijelom zime, dovode do sve ranije pojave retrovegetacije, posebno u voćnjacima u kojima je list opao prije ili neposredno nakon berbe plodova.

Pomaže li protugradna mreža u zaštiti voćaka od niskih temperatura ili je obavezno namotavanje prije snijega, pitanje je oko kojeg se ovih dana dvoume voćari. Pojedini se odlučuju samo za raskopčavanje, ne za namotavanje prije zime.

Problem su niske temperature tijekom zime

Dolazi do novog listanja i cvjetanja i stabla iscrpljena ulaze u zimu, što može biti opasno, naročito u slučaju dužih razdoblja s temperaturama nižim od -10 stupnjeva.

Ostavljanje mreže iznad voćaka u jesen, u slučaju da se ne namotava na sajlu iznad stabala, ne pomaže puno u slučaju ako nema oborina odnosno, ako nastupi period s nižim temperaturama jer mreža može povisiti temperaturu za najviše jedan i pol stupanj i neminovno dolazi do smrzavanja formiranih plodića.

Snijeg kao izolator

Više učinka će biti ako padne snijeg jer će se on zadržati na mreži i služiti kao izolator granama ispod mreže. Što više snijega, to bolje. Efekt je još bolji u proljeće, u slučaju jačih proljetnih mrazeva tijekom cvjetanja i formiranja plodića, sve do prvih dana svibnja kada prestaje opasnost od oštećenja plodića.

Ovo je česta pojava, posebno u Italiji, gdje se voćari na taj način bore protiv mrazeva.

Istina je da zbog snijega ispod mreže može doći do oštećenja grana, pupoljaka, a na proljeće i cvjetova i plodića, ali su to prihvatljivi gubici.

Ostale metode borbe protiv mrazeva sve su manje efikasne jer temperature često padnu i ispod -5 stupnjeva, više jutara ili prije ponoći pa sve do ranih jutarnjih sati. Paljenje grana ili guma ne daje rezultate, dok paljenje bala sijena može pomoći do -4 stupnja, ali je problem naći bale. Naravno, najbolje je orošavati voće, ali to malo koji voćar može priuštiti. 

Jaki vjetrovi najveća prepreka

Ipak, najveći problem ostavljanju mreže nenamotanom u voćnjaku, predstavljaju jaki vjetrovi. Zbog njih se, ipak, preporučuje namotavanje mreže i njeno vezanje na sajle pomoću lančića.

Naime, jaki vjetrovi dostižu brzinu više od 100 kilometara na sat što dovodi do upetljavanja mreže iznad sajli i vrlo teškog raspetljavanja na proljeće. Tada su oštećenja grana, pupoljaka i plodića puno veća.

I nedostatak radne snage jedan je od razloga što neki voćari samo raskopčavaju zaštitnu mrežu. Ovo je problem koji će biti sve više izražen narednih godina, pogotovo ako je riječ o više hektara pokrivenih mrežom i ako je onemogućen rad s traktorima koji na sebi imaju platformu, na koju se penju radnici koji namotavaju mrežu.